ZAGREB – Izložba slikara i grafičara Alberta Kinerta otvorena je sinoć u Galeriji Ulrich, koja ove godine slavi 100. obljetnicu i uz Umjetnički paviljon, najstariji je zagrebački izložbeni prostor.
Na izložbi je predstavljen rijetko izlagan izbor s dvadesetak Kinertovih ulja na platnu njegova kasnog opusa. Formata su oko metar puta metar, a nastala su većinom osamdesetih godina 20. stoljeća.
Riječ je o slikama koje nastaju taloženjem grafičkih etida na više ili manje jednoobrazno koloriranom fonu, a prevladavajući elementi su "konflikt ikonički prepoznatljivog znaka i apstraktnog grafema" te "naglašena erotičnost pojedinih prikaza", rekao je povjesničar umjetnosti Vladimir Rismondo, autor kataloškog teksta.
Posebnost Kinertova opusa je i u tome što je slikama davao duge, poetske i metaforičke naslove, primjerice "Rastrgane jezgre bezimenih žudnji", "Treba li se objesiti?", "Velika radost pred berbu i nepozvani Minotaur", "Omara jednog žetvenog predvečerja".
Albert Kinert (Vinkovci, 1919. – Zagreb, 1987.) diplomirao je 1946. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je niz godina vodio Odjel za grafiku. Njegovo stvaralaštvo inspirirano je iskustvima japanske grafike, prapovijesti i grčkog arhajskog slikarstva. Uz slikarstvo i grafiku bavio se ilustracijom i opremom knjiga. Izdao je mape 40 litografija, osam linoreza u boji, deset bakroreza. Poznati su mu ciklusi akvarela "Dnevnik iz pakla" (1976-77.) te "Povratak iz pakla" (1981.-82.)
Galerija Ulrich postoji od 1909. zaslugom zagrebačkog obrtnika, staklara i uokvirivača slika Ede Ulricha koji je veći dio svog radnog prostora pretvorio u izložbeni salon, za ondašnje mlade hrvatske umjetnike koji su ujedno bili začetnici hrvatske moderne. U toj su galeriji, među ostalim, izlagali Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Josip Račić, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Ivan Generalić.
Izložba djela Alberta Kinerta bit će otvorena do 28. ožujka.
