ZAGREB – Na znanstvenom skupu "Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom 1946-47." koji se održava u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), slovenski akademik Jože Pirjevec je danas govorio o akciji jugoslavenske diplomacije u Parizu i tršćanskom pitanju.
Po njegovim riječima pariškom sporazumu o granici između Italije i Jugoslavije prethodili su razgovori u kojima su glavni akteri bili predstavnici četiriju velikih sila SAD-a, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Francuske.
Na konferenciji koja se održavala od kolovoza do listopada 1946. u Parizu, kako je podsjetio, utvrđene su nove granice između Jugoslavije i Italije, odnosno korigirane granice koje su bile dogovorene Rapalskim ugovorom iz 1920., između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS.
Po njegovim riječima nakon 1945. u Europi i svijetu nastala je nova situacija koja je svijet podijelila na istočni i zapadni blok.
Pirjevec je ustvrdio kako zapadni saveznici nisu željeli da Jugoslavija dođe do Trsta i takva je odluka najviše pogodila Sloveniju.
Jugoslavija je, podsjetio je Pirjevec, ugovor morala potpisati pod pritiskom velikih sila, poglavito Sovjetskog Saveza, pa je u veljači 1947. potpisan Pariški ugovor. Italija je također potpisala ugovor pod pritiskom velikih sila. Time je, rekao je, stvorena nova situacija s novim granicama koje su bile dopunjene ukidanjem tršćanskog područja – Londonskim memorandumom 1954. te Osimskim sporazumima iz 1975.
Akademik Vladimir Ibler govorio je o Pariškom ugovoru s Italijom sa stajališta međunarodnog prava, rekavši da je on uredno potpisan, ratificiran i registriran i s međunarodno pravnog aspekta nije imao nikakvog prigovora.
Pariškim ugovorom iz 1947. Italija je definitivno izgubila istočnojadranska područja, a definirane su i međudržavne granice na moru, istaknuo je akademik Petar Strčić, govoreći o povijesnom kontekstu pariške mirovne konferencije. Po njegovim riječima Hrvati su prvi put u milenijskoj prisutnosti u njihovoj domovini 1947. zaokružili nacionalne i državne granice na najvećem dijelu Jadranskog mora, gdje je bila formirana i prva hrvatska država.
Dušan Nečak u izlaganju o tršćanskoj slobodnoj zoni, istaknuo je da se o tom problemu razgovaralo u Londonu. Ministri vanjskih poslova SAD-a, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Francuske razgovarali su o tome s Edvardom Kardeljem koji je bio na čelu jugoslavenskog izaslanstva. Po njegovim riječima Kardelj je u rujnu 1945. predložio rješenja za pitanje grada i luke Trst.
Tako je za grad Trst predložio da bude sedma federalna jedinica tadašnje Demokratske Federativne Jugoslavije, a za luku Trst status slobodne luke. Oba prijedloga iscrpno je dokumentirao, ali unatoč tome spomenuti ministri nisu bili spremni prihvatiti jugoslavenske zahtjeve.
"Londonskim memorandumom 1954. Trst je pripao Italiji, odnosno zona A, slobodni tršćanski teritorij s gradom Trstom, postao je sastavni dio Italije, a zona B sa gradovima Buje i Kopar pripala je Jugoslaviji", podsjetio je Nečak.
Skup koji su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Slovenska akademija znanosti in umetnosti završava sutra.
