ZAGREB – U povodu 40. obljetnice objavljivanja Zagrebačke Biblije u Zagrebu sutra započinje dvodnevni znanstveni simpozij koji će okupiti istaknute teologe, književnike, prevoditelje, jezikoslovce i njihove suvremenike koji su sudjelovali u stvaranju toga kapitalnog djela što ga je objavila izdavačka kuća "Stvarnost".
Simpozij organiziraju Kršćanska sadašnjost, Odsjek za kroatistiku Filizofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) uz pokrovitelje Hrvatsku biskupsku konferenciju i Ministarstvo kulture.
Jedan od sudionika u stvaranju Zagrebačke Biblije teolog i bibličar direktor Kršćanske sadašnjosti Adalbert Rebić na današnjoj je konferenciji za novinare istaknuo da je Zagrebačka Biblija bila prvi cjeloviti prijevod Biblije u Zagrebu pa je po tome dobila naziv.
Po Rebićevim riječima to je bio velik događaj i za Crkvu i za društvo jer su se vodeći teolozi, teisti i ateisti, među kojima vrsni književnici, prevoditelji i jezikoslovci, okupili na tom izdavačkom pothvatu za koji se ukazala prilika nakon donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika 1967., a pogodovalo mu je i postkoncilsko vrijeme.
Rebić je podsjetio kako je velik doprinos objavljivanju Zagrebačke Biblije dao tadašnji direktor "Stvarnosti" Ivo Košutić. Na Bibliji je radio 20 istaknutih stručnjaka, teološki dio vodio je Bonavenutra Duda, a književni i jezični dio Jure Kaštelan koji je okupio prevoditelje i jezikoslovce. Najveći teret iznijeli su Bonaventura Duda i Jerko Fućak, podsjetio je Rebić. U nastanku Zagrebačke Biblije korišteni su hrvatski biblijski prijevodi Katančića, Škarića i Šarića, zatim njemački, engleski i francuski prijevodi Biblije koji su se uspoređivali s hebrejskim izvornikom. Lekturu Zagrebačke Biblije obavio je Josip Tabak.
Prvi primjerak Biblije tiskan je u rujnu 1968. i predan je kardinalu Franji Šeperu, tadašnjem pročelniku Kongregacije za nauk vjere.
Rebić je podsjetio da je na incijativu Josipa Turčinovića Kršćanska sadašnjost 1974. otkupila od Stvarnosti tekst Zagrebačke Biblije i do danas objavila 21 izdanje u pola mlijuna primjeraka.
S filološkog stajališta o Zagrebačkoj Bibliji govorio je Stipe Botica, predsjednik Hrvatskog filološkog društva, rekavši da se bogatstvo jezika jednoga naroda ogleda u tome u kojoj se mjeri njime mogu prenijeti biblijske poruke.
