ZAGREB – Šesti stručni skup "Haaški sud – zajednički zločinački pothvat – što je to?" koji organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće održan je danas u Zagrebu.
Skup je u ime organizatora otvorio umirovljeni sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Milan Vuković, podsjetivši kako se skup održava uoči treće godišnjice izručenja Haaškom sudu generala Ante Gotovine.
Napomenuo je kako neki branitelji optuženika sudjeluju u nezakonitoj predaji državnih dokumenta Tužiteljstvu te apsurdnim ocijenio zahtjev Haaškoga suda za topničkim dnevnicima.
"Molimo vas dajte nam broj ispaljenih granata kako bi vas mogli jače optužiti", rekao je ironično Vuković, ocjenivši sramotnim neke istupe branitelja optuženika koji u oslobodilačkoj operaciji Oluja vide elemente genocida.
Ustvrdio je kako se u optužnicama ne priznaju rat i agresija, ali zato se naširoko govori o humanitarnom pravu, koje bi, kako je dodao, trebalo poštovati i u agresiji na Hrvatsku.
U izlaganju o procesuiranju hrvatskoj povijesti gospićko-senjski biskup Mile Bogović je ocijenio kako sudovi mogu nametati za istinu ono što nije istina.
Današnji povjesničar Drugoga svjetskog rata i poraću pred velikim je iskušenjem, rekao je, dodavši kako će u sličnoj situaciji biti i oni koji će pisati povijest Domovinskoga rata.
Bogović napominje kako je organizirano sustavno blaćenje onih koji drukčije misle od nametnute istine.
"Ne može se služiti literaturom pisanom za vrijeme komunističkog režima", rekao je, ocjenivši kako su primjerice Udbini dosjei vrlo upitni povijesni izvori.
Kako je napomenuo u komunizmu je razvijen cijeli sustav brisanja svjedoka događaja te je nametana Udbina i partizanska istina.
Pozvao je na uspostavu instituta koji bi se bavio smjernicama o pisanju povijesti komunističkoga razdoblja te dodao kako su potrebne upute o proučavanju načina rada sudova, školstva, vojske i policije u tom razdoblju.
Ocjenivši kako je dužnost spasiti povijesnu istinu, ustvrdio je da nam danas sudstvo nameće povijest Domovinskoga rata.
"Već se javljaju naručitelji bolje i njihovim potrebama prilagođene povijesti", rekao je, dodavši kako svjetski moćnici preko Haaškoga suda prekrajaju povijest.
Kao što prilagođavaju propise za Europsku uniju, kako je rekao Bogović, mnogi misle da tako treba prilagoditi i povijest.
O suđenju generalu Slobodanu Praljku i skupini Hrvata iz BiH govorio je Mate Ljubičić, ocjenivši taj proces kao pokaznu demonstraciju političke moći nad pravosuđem. Praljak je srećom prikupio i objelodanio golemu dokumentaciju o ratu, koja se može pronaći i na njegovim mrežnim stranicama, ali tu građu, kako je ustvrdio, prešućuju hrvatski mediji.
Na skupu su govorili predsjednica zadarske podružnice udruge "Žene Domovinskoga rata" Ivana Haberle, povjesničar Pavao Galić, pravnici Lujo Medvidović i Mile Prpa, osječki branitelj Drago Duvnjak te novinari Marko Barišić i Nenad Piskač.
Izlaganja o radu Haaškoga suda poslali su američki odvjetnik Edward Slavko Yambrusic i osječki odvjetnik Dražen Matijević. Radovi sa stručnoga skupa bit će objavljeni u zborniku.
