ZAGREB – U polupraznom Zagrebu započelo je rušenje zgrada na Trgu Petra Preradovića 6., uključujući i onu pjesnika Vladimira Vidrića. Dvije devetnaestostoljetne kuće čine kontekst iznimno vrijednoga trga koji je sam po sebi kulturno dobro. Horvatinčić nema potrebnu građevinsku dozvolu ili ju je dobio daleko od očiju javnosti. Izabrao je vrlo prigodan trenutak za početak rušenja – petak, 1. kolovoza kada je grad bio gotovo prazan. Svima je jasno da se projekt neće napola prekinuti kad je jednom započeo. Ako se rušenjem tih zgrada pošalje poruka da su zgrade visokih kulturnih vrijednosti bezvrijedne, to je poziv drugim investitorima da provode svoje samovolju.
Niti je grad privatno vlasništvo nekog investitora, a niti gradske uprave. Štoviše, gradska uprava mora služiti svojim građanima i naći način kako bi privatne inicijative usuglasila s javnim potrebama.
Da bi stvar bila još i gora, ne namjerava se stati samo na lokaciji na kojoj je sada bivše Kino "Zagreb". Naime, kako upozorava Teodor Celakoski, to je tek prvi dio projekta koji bi trebao drastično intervenirati u cijeli blok omeđen Cvjetnim trgom, Varšavskom, Gundulićevom i Ilicom. Jer, "u ideji je tog pothvata i rušenje dvije ulične zgrade nasuprot Pravoslavne crkve, a pravi je naum probiti se na Varšavsku, Gundulićevu i Ilicu, što je moguće tako da se zamjenskom izgradnjom poruši pola bloka, što je ne samo devastacija, nego i razaranje urbane jezgre grada".
Jagoda Munić iz Zelene akcije ističe da izgradnja velike garaže u sklopu Horvatinčićevog shopping centra ne bi nimalo pomogla prometnoj situaciji u središtu grada, nego bi je, naprotiv, samo još dodatno pogoršala. Naime, "već sada imamo situaciju da se gaze djeca na cesti, da se gaze pješaci na pješačkim prijelazima, te da ljudi pucaju jedni na druge zbog parkirnih mjesta ispred shopping centara".
Sudjelovanje građana u odlučivanju o strateškom razvoju grada jedno je od temeljnih građanskih i ljudskih prava u modernim demokracijama. Gradske bi vlasti trebale bi osluškivati glas građana i uvažavati njihove stvarne potrebe .
U poulupraznom gradu gotovo nitko i ne primijećuje što se događa s Cvjetnim trgom. Ipak, velika većina građana je i dalje protiv projekta što sam doznala na ulicama grada. Slikarica koja je željela ostati anonimnom zaključila je da bi prestankom rušenja „vlast imala priliku pokazati da je nešto dala gradu“.
Znakovito je i da su stanovnici Zagreba koji su došli iz drugih sredina apatični, a jedan od njih je izjavio da se svi europski gradovi inako moderniziraju. Ipak, većina građana je vrlo „zaštitnički“ reagirala na rušenje svog omiljenog trga.
Ovo su neki od komentara građana nakon što sam im skrenula pažnju na činjenicu da se Cvjetni trg počeo rušiti:
Valerija Povalec: – Ideja mi se uopće ne sviđa. Imamo već previše šopping centara i mislim da je to uništavanje stare gradske jezgre.
Srđan Ursić : -Ako se mijenja neka se mijenja pametno, a ne da se promijeni Cvjetni trg na totalno glup način kao u devedesetima.Normalno je da se grad treba modernizirati, ali raditi to samo zato da bi netko sagradio garažu – mislim da nema smisla. Ako grad mijenja identitet tog mjesta gdje se živi, i pretvara se u nešto drugo – to nije u redu.
Mario Radović : – Ja sam protiv rušenja. Ako podrume treba očistiti, neka ih očiste. Kako je bilo, tako treba i ostati.
Dijana Bekavac : – Protiv sam narušavanja stare gradske jezgre zbog čistih hirova kapitalizma i samovolje. Gradske vlast koje nemaju ni potrebne dozvole odlučile su to potiho raditi dok nema građana. Jezgra grada bi trebala ostati neprometnom zonom i trebali bi se sačuvati spomenici i kultura kao i subkultura. To se ne bi trebalo mijenjati zbog 8 kuna po satu jedne prometne garaže jer ona ništa više od toga ne može pružiti, a kino Europa može.
Matija Micek je zaključio: – To je ipak centar grada, tu treba pripaziti. Ima dosta prostora za gradnju van grada. Ima dovoljno novijih zgrada kao npr. Kaptol centar koje još trebaju zaživjeti. Treba ići više u širinu.