ZAGREB – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je sinoć čelne ljude zagrebačkog sveučilišta, istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu treba osigurati kvalitetne kadrove i opremljeni prostor te veća sredstva, a država treba prepoznati te potrebe kako bi Sveučilište bilo motor znanstvenog i gospodarskog razvitka, a Hrvatska bila zemlja znanja.
"Mala zemlja ne može vojnom silom impresionirati svijet, ali može impresionirati znanjem", poručio je Mesić u svome Uredu okupljenom vrhu zagrebačkog sveučilišta.
Na susretu kod predsjednika Mesića nazočni su bili, uz ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, vodeći ljudi akademske zajednice u Zagrebu – rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš, te svi prorektori i dekani fakulteta i akademija.
Predsjednik je naglasio kako je prvenstvena zadaća Sveučilišta služiti interesima Hrvatske i njenih građana, te mu dao punu potporu u radu kako bi i dalje bilo motor visokoga školstva i znanosti u Hrvatskoj.
Govoreći o Bolonjskom procesu, Mesić je ocijenio kako nisu ispunjeni svi ključni ciljevi. Htjelo se podignuti stupanja obrazovanosti hrvatskih građana te postići veća fleksibilnost studiranja, ali prisutna je organizacijska neujednačenost fakulteta i nedovoljna komunikacija s gospodarstvom, kazao je.
"Iako smo osnutkom mreža sveučilišta i veleučilišta željeli postići decentralizaciju visokog obrazovanja, dovelo se u pitanje kvalitetu nastavnog i znanstvenog rada", upozorio je Mesić i naveo da brojni profesori predaju na novoosnovanim učilištima honorarno i povremeno, "a bez kvalitetnog rada sa studentima". Napomenuo je i kako je problem što brojni studenti nakon završetka studija ne mogu naći posao u sredinama te onda posao traže u Zagrebu.
Sveučilište mora surađivati s resornim ministarstvom i s gospodarstvom kako bi Hrvatska bila zemlja znanja, naglasio je Mesić, poduprijevši u toj nakani ministra Primorca
Da Bolonjski proces ima nedostataka te da ga treba nadograditi slaže se i ministar Primorac. No pri tom je naglasio da je Zagrebačko sveučilište po broju objavljenih radova "apsolutno ispred svih u regiji", te da je u protekom razdoblju u sustavu obrazovanja zaposleno novih 9.200 ljudi.
Rektor Bjeliš upozorio je da oko 85 posto sredstava ide na plaće, a to "onemogućava istraživački razvoj na Sveučilištu".
Inače, rektor Bjeliš je danas poslijepodne svojim kolegama predstavio izvješće o radu za proteklu godinu, te ocijenio kako nije postignut napredak u strateškim pitanjima vezanim za poboljšanje studentskog standarda i rješenje prostornog razvoja Sveučilišta. Na okruglom stolu upozorio je na sporost obnove objekata na Borongaju za potrebe Sveučilišta.
Napomenuo je i da trenutačno 12 do 15 tisuća studenata na Sveučilištu radi preko Student servisa, a to je previše. "To nije nešto što bi se trebalo tolerirati jer su osobe između 19 i 23 godine u najvećem naponu za studiranje", istaknuo je rektor Bjeliš.
