ZAGREB – Dvodnevni nacionalni sociološki kongres "Društvene promjene i društvena struktura – Hrvatska 20 godina kasnije" počeo je jutros u zagrebačkoj Gradskoj vijećnici.
Kongres je otvorila predsjednica Hrvatskoga sociološkog društva Dinka Marinović-Jerolimov ističući kako je optimistična očekivanja od promjena s početka devedestih zamijenio dugotrajni proces oblikovanja društvene strukture.
"Klasnu strukturu zamijenila je nova nepreglednost stratifikacije", rekla je i dodala da je negdašnji interes za proizvodnju zamijenjen zanimanjem za potrošnju.
Ocijenila je da prijašnju "vertikalnu društvenu stratifikaciju, u kojoj se društveni status mjerio stupnjem obrazovanja i visinom dohotka, smijenila horizontalna u kojoj do izražaja dolaze društveni stilovi, milje, spolna pripadnost i regionalizam".
Pozdravljajući nazočne, rektor Aleksa Bjeliš je rekao da bi sveučilište trebalo postati promicanja novih socijalnih snaga. "Život na sveučilištu trebao bi biti takav da studenti osjete poticaje za okupljanje", rekao je, napominjući kako bi ga zanimalo što će se događati s Hrvatskom za 20 godina.
Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac pozdravila je sudionike napominjući da se skup održava u prostoru gdje su se još u 19. stoljeću donosile važne odluke za budućnost Hrvatske.
"Ovdje je donesena odluka da hrvatski postane službenim jezikom", rekla je i dodala da je u Vijećnici izvedena i prva hrvatska opera.
Profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Vjeran Katunarić govorio je o društvenoj strukturi i društvenim razdobljima.
"U dvama društvenim razdobljima nakon Drugoga svjetskog rata prevladavale su različite tendencije strukturiranja društvene nejednakosti", rekao je i dodao kako je jedna više, a druga daleko manje egalitarna.
Ocijenio je da navedene tendencije prate i odgovarajući oblici ideologija.
Katunarić smatra kako društvenom jazu pridonosi socijal-darvinizam, koji je glavni idejni okvir u znanosti, gospodarskoj i političkoj praksi. "Njegov je ideološki izraz neoliberalizam", rekao je i dodao kako socijal-darvinizam ima svoje korijene u najvećem dijelu znanosti – od evolucijske biologije do evolucijske sociologije, uključujući i marksističku.
Po Katunarićevim riječima, umjesto sadašnjeg neoliberalizma, trebalo bi pomiriti načela slobode i jednakosti.
Srbijanski sociolog i profesor Filozofskoga fakulteta u Beogradu Mladen Lazić govorio je o postsocijalističkoj transformaciji i fragmentaciji radničke klase u Srbiji i Hrvatskoj.
"Transformaciju su dvije zemlje počele izlazeći iz modela liberalnog socijalizma", rekao je i ustvrdio kako su tijekom devedesetih godina obje zemlje bile akteri rata na području SFRJ.
Lazić misli da su Srbija i Hrvatska u to doba imale autoritarne režime koji su počivali na nacionalističkoj mobilizaciji te da je transformacija tekla pod nadzorom vladajuće političke oligarhije.
Proces transformacije u Srbiji i Hrvatskoj ometao je i usporavao klasnu homogenizaciju radnika, rekao je Lazić.
Na dvodnevnome kongresu, koji se održava u Zagrebu, šezdesetak sociologa iz Hrvatske, BiH i Srbije raspravljat će o društvenim promjenama i društvenoj strukturi. Održat će se i izborna skupština Hrvatskog sociološkog društva.
