ZAGREB – U prostorijama Sveučilišta u Zagrebu jučer je održan panel o izazovima upravljanja modernim gradom kojim je obilježen završetak studija prve generacije poslijediplomskog specijalističkog studija upravljanja gradom.
U uvodnom izlaganju prof. dr. Ivo Šimunović sa splitskog Sveučilišta rekao je kako on zagovara ne političko, nego znanstveno upravljanje gradom. Grad ne upravlja sam sobom, nego država upravlja s njegovih 40, čak i do 60 posto resursa. "Grad se može brže razvijati nego što mu to dozvoljava država", poručio je. Po njemu, gradonačelnik bi trebao biti političar, koji se bira na izborima, a gradom bi trebao upravljati profesionalac, "city manager", koji se bira na natječaju.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da se u upravljanju Zagrebom susreće s nizom naslijeđenih problema ili postojećih institucionalnih rješenja, koja su ograničavajuća za razvoj. Naveo je naslijeđe podinvestiranosti grada koje se očituje u razvojnim zaostacima prometne i komunalne, te urbane i područne infrastrukture.
Problem je i teritorijalni ustroj, posebno nelogične granice Zagreba, koji je odsječen od svojega regionalnog prostora, rekao je. Istaknuo je i "neodgovarajuća" rješenja u prihodima gradskoga proračuna, što je, kazao je, donekle ispravljeno zajedničkim projektima s Vladom. Problem vlasničkih ograničenja za provođenje javnih gradskih projekata, posebno u domeni gradskoga zemljišta, usporava i poskupljuje realizaciju javnih programa grada, kazao je Bandić.
Karlovački gradonačelnik Damir Jelić rekao je da u poslu gradonačelnika postoji sukob između vođenja projekata i onoga što se zove marketing ili bavljenje politikom. Rad na projektima traži puno više mira, istaknuo je Jelić.
Voditelj studija prof. dr. Gojko Bežovan rekao je kako studij upravljanja gradovima završava prva generacija, 30 polaznika. Studij osnovali Grad Zagreb i zagrebačko Sveučilište.
