ZAGREB – U zdravstvenoj reformi pacijentima nije omogućena veća dostupnost i kvaliteta primarne zaštite, dok su liječnici i medicinsko osoblje dodatno opterećeni administrativnim poslom, pa se pacijentima mogu još manje posvetiti, ocijenili su predstavnici pacijenata, obiteljskih liječnika, pedijatara i stomatologa u primarnoj zaštiti na tribini "Pacijent u reformi zdravstvenog sustava".
Tribinu je organizirala Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) čija je predsjednica Mensura Dražić zatražila dijalog između struke i državne administracije umjesto sukoba do kojeg je došlo od početka reforme, ponajprije između Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
"Voljela bih da se prestane govoriti o participaciji, jer ona nije ključno pitanje budući da je ipak malo onih koji je plaćaju. Ali u organizaciji struke ima niz propusta zbog kojih pacijent ne može dobiti ono što treba, pa bi dobra komunikacija trebala dovesti do pojednostavljenja pojednih postupaka koje pacijent sada prolazi uz poteškoće" rekla je Dražić.
Čelnik KoHOM-a Mario Malnar smatra da mjere reforme nisu polučile nikakav pomak nabolje, već su liječnički posao dodatno zakomplicirale, a pacijente kaznile višim plaćanjem za zdravstvo, dužim čekanjima kao i šetanjem između primarne i bolničke zaštite, zbog dobivanja ortopedskih pomagala ili naručivanja na preglede.
Malnar se stoga založio za ukidanje participacija te pojednostavljenje postupaka kod propisivanja internih uputnica i šestomjesečnih recepata.
Stomatologinja Snježana Musil Petrović ocijenila je da su liječnici i medicinske sestre svedeni na šalterske radnike zbog obima administrativnog posla. Za nju je posebice neprihvatljivo što mora izdavati odobrenja za ortopedska pomagala, koja su u domeni specijaliste ortodonta, a o kojima ona po prirodi posla ništa ne zna.
Dopredsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva Mirjana Kolarek Karakaš istaknula je pak problem premalog broja pedijatara, zbog čega 254 hrvatska pedijatra brinu o 360 tisuća djece. Založila se za veći broj specijalizacija iz pedijatrije što bi develo i do podizanja kvalitetnije skrbi, prevencije, smanjenja potrošnje lijekova u djece, posebice antibiotika, kao i dugih čekanja u pedijatrijskim ordinacijama.
Umjesto vađenja krvi u liječničkim ordinacija, a što je uvedeno početkom godine, biokemičar Slavoljub Wagner založio se za povratak na staru praksu vađenja krvi u laboratorijima pri domovima zdravlja, jer to jamči bolju kvalitetu i točnost nalaza.
