ZAGREB – Treći i posljednji svezak troknjižja dvojice akademika – Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića "Hrvatska pisana kultura – Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća – 3. svezak: XX. – XXI. stoljeće" predstavljen je jučer u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
O knjizi su govorili akademik Krešimir Nemec, docenta na Katedri za povijest i dijalektologiju hrvatskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu Boris Kuzmić, urednik knjige Ante Bičanić te autori Stjepan Damjanović i Josip Bratulić.
"Troknjižje je presjek povijesti pisane hrvatske kulture od 8. stoljeća do danas", rekao je Nemec dodavši kako je u knjigama hrvatska riječ obrađena sa svim svojim posebnostima.
Napomenuvši kako je pisana na tri pisma – glagoljici, latinici i ćirilici podsjetio je također i kako je hrvatska kultura pisana na tri jezika – staroslavenskom, hrvatskom i latinskom.
Autori su uz djela iz književnosti i jezikoslovlja obradili pisanu kulturu i iz drugih područja znanosti, rekao je, dodavši kako se u knjigama može pratiti rast duha, ovladavanje jezikom te cjelokupna hrvatska kulturacija.
Ocijenio je kako prvi svezak podosta prostora posvećuje pisanoj riječi u kamenu, dok je drugi svezak posvećen prostornom premještanju kulturne djelatnosti s juga prema Zagrebu i Slavoniji.
U trećem svesku obrađena je pisana riječ od kraja moderne pa do početka novog tisućljeća, rekao je Nemec te dodao kako svezak započinje Broz-Ivekovićem "Hrvatskim rječnikom" a završava matičnim "Pravopisom" i knjigom Marka Samardžije "Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH".
Kuzmić je podsjetio kako u trećem svesku dominiraju pitanja iz književnosti, jezikoslovlja i leksikografije.
"Ovo je vrijedan prilog hrvatskoj kulturi", rekao je, dodavši kako su knjige prilog povijesti hrvatskoga identiteta.
Urednik knjige Ante Bičanić smatra kako su tom djelu dane sve ljepote i bogatstvo pisane hrvatske kulture.
"Tropismena, tronarječna i trojezična hrvatska kultura objavljena je kao sinteza hrvatskoga pisanog puta u tri sveska", rekao je Bičanić.
Treći svezak troknjižja "Hrvatska pisana kultura – Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća – 3. svezak: XX. – XXI. stoljeće" (285 str.) podijeljen je na deset poglavlja, a u njem autori pišu o nacrtu hrvatske povijesti, razvoju hrvatske književnosti, povijesti hrvatske književnosti, antologijama i antologijskim zbornicima, razvoju hrvatskoga jezika, hrvatskoj dvojezičnoj leksikografiji, hrvatskoj enciklopedistici, hrvatskom novinstvu, hrvatskoj nakladničkoj djelatnosti na početku XXI. stoljeća te je napravljen izbor iz djela.
Na kraju knjige objavljena je bibliografija, sažetci na njemačkom i engleskom jeziku, kazalo djela i imena. Knjigu je objavio križevački nakladnik Veda.
Akademik Josip Bratulić (1939.) objavio je više knjiga, uz ine, i "Sjaj baštine", a akademik Stjepan Damjanović (1946.) redoviti profesor na odsjeku kroatistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, također više knjiga, uz ine, i "Jedanaest stoljeća nezaborava".
