Bacanje kladiva
Bacanje kladiva
Kladivo se tisućama godina koristilo kao oruđe i oružje. Prvo poznato natjecanje u bacanju kladiva održano je oko 500. godine pr. Kr. u Irskoj. U Škotskoj se kladivo bacalo od 300.g. poslije Krista odakle je ta disciplina prenijeta u Englesku gdje je bila popularna u 16. stoljeću. Tada se koristio kovački malj ili okrugli kamen s drvenom drškom.
U 60-tim godinama 19. stoljeća bacanje kladiva postalo je sveučilišni sport i od onda se koristi metalna kugla pričvršćena za lanac na kraju kojeg je drška. Prvi olimpijski prvaci bili su Irci ili Amerikanci irskog podrijetla.
Trening ove discipline često se sastoji od samog bacanja te sprave. Premda je ova sintetička metoda često prisutna u učenju, treba imati na umu da se na taj način mogu pojaviti pogreške u tehnici koje je kasnije teško ispraviti. Čak i nakon dugotrajnih tehničkih treninga, one se tijekom važnih natjecanja znaju ponovno pojaviti. Pravilna tehnika mora se početi učiti rano, a napredak pratiti od najmlađih uzrasta.
Na daljinu bacanja utječu tri faktora:
– Brzina izbačaja- Kut izbačaja- Visina izbačaja
Brzina izbačaja se pokazala najvažnijim faktorom.
Za bacača s rezultatom od 75 metara, povećanje brzine za 5% može povećati rezultat za 7 metara, dok promjena kuta za 5% mijenja dužinu za samo 60 cm.
Idealan kut izbačaja je 44 stupnja, iako mnogi vrhunski bacači bacaju i pod kutom od 38 do 40 stupnjeva. To je zato što se pri strmijem kutu ne može postići ista brzina izbačaja.
Maksimalna brzina izbačaja postiže se produžavanjem puta vrtnje kladiva prije izbačaja. Što je veći radijus rotacije, put je veći. To se postiže suprotnim položajima zdjelice, ispruženim rukama i opuštenim ramenim pojasom. Savijanjem koljena i zauzimanjem povišene sjedeće pozicije, bacač produžuje radijus rotacije.
Kad se ruke sasvim ispruže, uz opuštanje ramenog pojasa, izgledaju kao da su se istegnule i više od njihove normalne dužine. Rezultat toga je veći polumjer, duže vučenje i veća brzina kladiva. Široki zamasi pomoći će i zauzimanju dobrog položaja za vrtnju.
Bacač mora trajanje jednonožnog oslonca (kada je tijekom rotacije samo jedno stopalo na tlu) svesti na minimum. Kladivu se ubrzanje dodaje tijekom oslonca na obje noge, i dok je ono u najvišem položaju, koljeno na suprotnoj strani od kladiva se savija, spušta se težište i bacač snažno povlači kladivo prema dolje. Na svakom okretu desna noga (kod dešnjaka) se podiže i dotiče tlo ranije nego u prijašnjem okretu.
Efikasna suvremena tehnika bacanja kladiva ima slijedeće elemente:
– Vodeća noga se okreće blizu noge na koju se bacač oslanja.- Udaljenost između stopala se u okretanju smanjuje (od otprilike 60 cm do 30 cm).- Tijekom svih okreta ruke i ramena čine relativno stabilan trokut.- Odnos ramene osi i osi kuka relativno je stabilan.- Oči bacača su usmjerene na glavu kladiva.- Stabilna ritmička organizacija od prvog do posljednjeg okreta ima sljedeće karakteristike:- glava kladiva se potpuno podiže tijekom oslonca na vodeću nogu- u okretanju se glava kladiva postupno podiže do konačne točke izbačaja.
Da bi bacači u zreloj dobi mogli dobro baciti kladivo, tehnika im mora biti automatizirana. Za učenje tehnike koriste se manja opterećenja i lakše sprave, pa najbolji juniori mogu u 17. godini postići 80 do 90 metara (uporabom kladiva od 3 kg, dok je službena težina za seniore 7.25 kg). Razlog tome je što su mehanički faktori bacanja na 80 metara jednaki, neovisno o težini sprave. Stoga bacači uče tehniku bacanja s lakšim kladivom koje će im dozvoliti daljinu od 80 m ukoliko je tehnika pravilna.
U treningu se rade vježbe uporabom drvenih štapova, kugli obloženih kožom s remenjem ili žicama, medicinki te laganih kladiva (2 kg). Svaka tehnička jedinca treninga mora se svladati prije nego što se prijeđe na drugu, uz primjenu analitičke metode učenja. Koriste se i sprintevi i skokovi, vježbe poboljšanja specifične kondicije te vježbe fleksibilnosti.
TEHNIKA
Ravnoteža je jedan od najvažnijih faktora vrhunskog bacanja. Da bi se postigla maksimalna brzina i dobro bacanje, pokreti moraju biti tečni. U ovoj su disciplini principi dinamičke ravnoteže (ravnoteže u kretanju) prilično složeni. Riječ je o ravnoteži koja se mora postići između kladiva i bacača u kretanju. Masa bacača veća je od mase kladiva, pa se nešto mora dodati sa strane kako bi se održala ravnoteža. To "nešto" je polumjer vrtnje kladiva koji je duži od polumjera vrtnje bacača. Brzina kladiva povećava centrifugalnu silu što dodatno pomaže održavanju ravnoteže.
Zamasima se postiže centrifugalna sila koja će se suprostaviti masi bacača u početku vrtnje. Kada se kladivo kreće prema dolje bacač ga mora ubrzati. Brzina pokreta se tijekom svakog kružnog zamaha postupno povećava. Kod prvog zamaha kladivo se nalazi dolje i desno. U drugom zamahu bacač mora osjetiti spravu i kontrolirati njezinu široku kružnu putanju čija se najniža točka nalazi u razini koljena
Pomoću okreta se povećava brzina glave kladiva. Tijekom okretanja bacač mora osjetiti spravu i kontrolirati je – bacač počinje polako da bi završio eksplozivno u doskoku za sljedeću fazu.
U modernoj tehnici smjer kretanja nije paralelan sa smjerom bacanja, već je pod kutom od 10 do 20 stupnjeva. Na taj se način produžuje put ubrzanja sprave. Za razliku od klasične tehnike, u modernoj se tehnici desnim stopalom ranije dolazi na podlogu. To omogućuje dužu primjenu sile od gore prema dolje. Ova tehnika za ubrzanje sprave koristi prednost gravitacije i inercije tijela i omogućuje primjenu sile na dužoj putanji.
U ovoj fazi izbačaja se sastaju svi prethodni faktori. Ogromnom povlačenju kladiva bacač se odupire položajem tijela i snagom nogu. Kada glava kladiva dostigne maksimalnu brzinu pod optimalnim kutom sprava se ispušta i odlijeće. U tom trenutku glava kladiva oslobođa su od mase bacača i počinje faza leta.
NAJČEŠĆE POGREŠKE U BACANJU KLADIVA:
U početnom položaju:- Pogrešna ruka u hvatu- Kladivo nije dovoljno daleko iza bacača
U početnim zamasima
– Savijanje laktova i podizanje ramena- Savijanje trupa prema naprijed- Nedovoljno savijanje nogu- Najniža točka njihanja kladiva je predaleko ispred bacača- Nedovoljno prednje i gornje njihanje kladiva- Predalek položaj šaka kad se prelazi preko glave- Nema suprotnih kretnji kukova u odnosu na ramena- Tijekom okreta trupa udesno i "susretanja" kladiva nema podizanja lijeve pete
U okretima
– S okretom se počinje prekasno, pa kladivo ide ispred tijela- Tjelesna težina nije na savijenoj desnoj nozi- Presporo kretanje desne noge tijekom okreta i predaleko od lijeve- Savijanje glave i gornjeg dijela tijela prema naprijed- Savijanje u laktovima- Stopala se ne okreću za 180 stupnjeva, pa bacač završava na lijevoj strani kruga- Ispružanje lijevog koljena pa se završi na desnoj strani kruga- Putanja kladiva je prestrma
Nakon izbačaja
– Zaustavljanje vrtnje umjesto da se ona slijedi- Nagaz izvan prednje polovice kruga.
TEŽINE KLADIVA
– Seniori – 7,26 kg- Juniori – 5 kg- Seniorke i juniorke – 4 kg
Bacanje kladiva
