PO ŠUMI, širom, bez staze, puta / Ježurka Ježić povazdan luta/ Lovom se bavi često ga vide / s trista kopalja na juriš ide – teško da postoji itko na ovim prostorima tko ne zna barem te početne stihove slavnog djela Branka Ćopića “Ježeva kućica”.
Radnja je svima također dobro poznata: Ježurka, slavni šumski lovac, nakon gozbe kod prijateljice lije, želi se vratiti u svoj skromni dom. No, lija i ostale životinje to dosta teško shvaćaju. Dobro je poznata i sudbina tog djela u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina. Prognan je iz lektire uz službeno objašnjenje da bi Ćopićev jezik mogao trajno loše utjecati na jezik najmlađih čitatelja kojima se u prvom redu obraća.
Odlaze na festivale
Srećom, slavno djelo posljednjih godina ponovno pobuđuje pažnju javnosti, a velik uspjeh doživjele su sve kazališne adaptacije koje su se održale u proteklih godinu dana. Hrabri mali lovac tako je napokon dočekao svoju zasluženu renesansu. U sklopu te renesanse u život hrabrog ježa ući će i novi likovi, a čeka ga još jedna drama, ali ovaj put ljubavna. Barem u animiranoj verziji.
Za dvije godine, naime, trebao bi biti dovršen rad na dugometražnom animiranom filmu “Ježeva kućica” redatelja Milana Blažekovića i scenarista Brune Gamulina. Dovršen je i pilot od minutu i pol koji će biti predstavljen na festivalima u Lyonu i Annecyju kao začetak rada na prvom dugometražnom animiranom film Zagreb filma. Autor glazbe budućeg crtića bit će Arsen Dedić, songove će raditi Rajko Dujmić, Đorđe Balašević, Goran Bregović te Alfi ili Ilan Kabiljo, a scenograf će biti Rudolf Borošak. Digitalna obrada slike povjerena je Davoru Rogiću, direktor filma je Tomislav Majstorović a producent Vinko Brešan.
Milan Blažeković je autor dugometražnih crtanih filmova “Čudesna šuma”, “Čarobnjakov šešir” i “Šegrt Hlapić”, a na “Ježevoj kućici” počeo je raditi prije gotovo pet godina.
– Bez dobre priče nema ni dobrog dugometražnog crtanog filma. Nakon što sam odustao od Priča iz davnina ostavivši taj projekt za neka druga vremena, počeo sam raditi na Ježevoj kućici. Suvišno je objašnjavati kakav je Ćopićev tekst – osim što se radi o stihovima koji se odmah usijeku u pamćenje, to je i sjajna priča. Pozvao sam Gamulina i počeli smo razrađivati storyboard, likove, scenografiju te dodavati dijaloge koji bi se što vjernije oslanjali na Ćopićeve stihove. Naime, prvih dvadesetak minuta crtića vjerno prate Ćopićevu pjesmu.
Ali, kako je taj tekst prekratak za 75-minutni film, morali smo razviti priče glavnih likova. Kao logičan izbor nametnulo nam se ubacivanje još jednog lika: Ježeve prijateljice Ježice. Nakon što se njih dvoje zaljube, nastaje još jedna drama. Radnu verziju stihova i dijaloga smo napravili, ali kako bi ostali što vjerniji Ćopićevim stihovima, koji su u cijelosti uvršteni na početak filma, na njima će dodatno raditi i Luko Paljetak – objašnjava Blažeković. Dodaje da u Ćopićev jezik nipošto ne bi intervenirao. Ubacivanje Ježice koja pomuti um vrijednom ježu koji se “bavi lovom i mirno živi pod svojim krovom” nije jedina intervencija. Animirani Ježurka, kao i ostale životinje, izgledat će znatno drukčije od likova s kanonskih ilustracija Vilka Selana Glihe.
Generacija talentiranih
– Glihine ilustracije su sjajne, ali to su slikarske ilustracije, ne baš prikladne za crtani film. No, čini mi se da je Branko Ćopić ostavio dosta prostora za različite interpretacije. U mojoj interpretaciji to će biti klasični, pomalo diznijevski likovi koji poštuju tekst, ali nemaju veze s Glihinom vizijom – naglašava Blažeković. Crtić će najvećim dijelom biti izrađen u klasičnoj 2D animaciji s nekim 3D elementima, za što će biti zadužen Zvonimir Ćuk. Na početku će na njemu raditi pedesetak ljudi, a Blažeković očekuje da će se njihov broj tijekom projekta popeti na sto.
– Posrijedi je, ipak, prvi dugometražni animirani film Zagreb filma. Bilo je pokušaja za takvo što, ali se dosad uglavnom odustajalo jer su prednost dobivali kraći autorski filmovi, a ne filmovi koji uzmu cijeli studio. Imamo doista veliku sreću što se sada pojavila cijela nova generacija izuzetno talentiranih mladih ljudi, koji osvajaju nagrade na važnim stranim festivalima. Potpuno sam impresioniran time što oni rade u 3D animaciji. Logično je da žele razvijati talent na autorskim filmovima, ali sazrelo je i vrijeme za dugometražni animirani film – smatra redatelj.
Dječji ukus ostao je isti
“Čudesnu šumu” u kinima je 1986., kad je film proizveden, pogledalo više od milijun i pol ljudi, a brojke koje se vrte za “Šegrta Hlapića” iz 1997. godine su iznad 280 tisuća gledatelja. Može li se današnju djecu u kina privući klasičnom animacijom?
– Mislim da da. Morate vjerovati u ono što radite, a nekako mi se čini da s Ježevom kućicom baš i ne možete promašiti. Nije se ukus djece baš tako promijenio, još uvijek izvrsno reagiraju na toplinu tog teksta, na te neodoljive likove. Uostalom, tekst sadrži sve što djece vole: humor, gegove, različite emocije. Zaključujem i po entuzijazmu svojih suradnika. Primjerice Arsen, s kojim sam dosta surađivao, svojedobno je odmahivao na ideju dugometražnog filma. Kad sam mu rekao za “Ježevu kućicu”, to mu se svidjelo. Pristao je velikim dijelom i zato što želi raditi na tom filmu zbog svoje unučice Lu – objašnjava Blažeković.
