POŽEGA – Prigodom 230. obljetnice smrti poznatog hrvatskog književnika, pjesnika, prosvjetitelja, pedagoga i teologa, isusovca Antuna Kanižlića (Požega, 1699. – Požega, 1777.) u požeškoj crkvi Sv. Lovre otvorena je danas spomen-kripta njemu u čast, izvijestila je Informativna katolička agencija (IKA).
Prije toga požeški biskup dr. Antun Škvorčević u koncelebraciji sa svećenicima biskupije i Družbe Isusove predvodio je misu zadušnicu.
Biskup Škvorčević zahvalio je svima koji su došli iskazati zahvalnost svećeniku koji je, kako je istaknuo "svojim umom i srcem, svojim perom i cijelim životom služio Isusu Kristu u svome hrvatskom narodu".
Sve nazočne u ime oca provincijala hrvatske pokrajine Družbe Isusove, Ivana Kopreka, pozdravio je otac Stjepan Fridl. Pročitao je i provincijalovo pismo u kojem se podsjeća na djelovanje isusovaca na području Hrvatske i Slavonije, a posebno Požege, gdje su odmah po oslobođenju toga grada od Turaka 1698. godine isusovci osnovali Gimnaziju, a 1760. i akademiju zbog čega je Požega dobila naziv "slavonska Atena".
Isusovci su se također kroz utemeljenje kolegije i zaklade pobrinuli da sva nadarena, a siromašna djeca mogu pohađati školu. U svemu tome za svoga života sudjelovao je i Antun Kanižlić, kojemu Požega duguje i bogatu kulturu baštinu.
Djelujući na različitim područjima života, od teološkog, prosvjetiteljskog, znanstvenog do književnog, pjesničkog i gospodarskog, Kanižlić je uvijek polazio od vjerničke dimenzije, istaknuto je u pismu.
O Antunu Kanižliću, jednom od najvećih hrvatskih pjesnika nakon misnog slavlja govorili su akademici Dubravko Jelčić i Josip Bratulić. Profesor Mario Beusan s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavio je pak memorijalno-muzejsku građu o Kanižliću, koju je, u suradnji s povjesničarkom umjetnosti dr. Željkom Čorak, filologinjom dr. Dunjom Fališevac i povjesničarom dr. Mijom Koradom postavio u spomen kripti.
Akademik Jelčić je izrazio zadovoljstvo otvaranjem trajnog postava, izrazivši nadu da je ovo početak sustavnog istraživanja bogate kulturne baštine Požege i Zlatne doline, čiji je Kanižlić jedan od najznačajnijih dijelova.
"Nažalost, Kanižlić koji je dao veliki doprinos duhovnoj i kulturnoj obnovi požeškoga kraja, tek je prvi isusovac u Hrvatskoj koji je dobio svoj prostor", napomenuo je dr. Mijo Korade, izražavajući želju da i drugi isusovci, među kojima je i veliki znanstvenik i filozof iz 18. stoljeća, Ruđer Bošković, dobiju nešto slično.
