RIJEKA – Međunarodni znanstveni kolokvij nazvan "Rijeka Fabriju", posvećen djelu književnika i akademika Nedjeljka Fabrija, počeo je s radom danas u Rijeci.
Na skupu govore književni znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Italije i Mađarske. Tijekom jednodnevnog rada vrjednovat će se Fabrijevo mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti i zavičajnoj književnosti Rijeke. Središnje su teme kolokvija Fabrijeva nazočnost na međunarodnoj književnoj sceni koja hrvatsku književnost svrstava u mediteranski i srednjoeuropski književni korpus, multikulturalna i interkulturalna prožimanja u Fabrijevu djelu kao i vrijeme i prostor u povijesnome kontekstu.
Skup je otvorila Danijela Bačić-Karković, pročelnica Odjela za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je organizator skupa, a okupljene je pozdravio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Akademik Nedjeljko Fabrio, obraćajući se skupu, rekao je da njega u stvaralaštvu zanima "čovjek na koga se srušila povijest", a ne sama povijest u obliku dokumenata. Spomenuo je svoja novija istraživanja riječke povijesti 20-ih godina prošloga stoljeća, kada su tamo boravili Gabriele dAnnunzio i protofašisti. Fabrio je kazao da je pionirski istražio kulturološku pozadinu tog doba, u kojoj su se sučeljavali hrvatski i talijanski književnici i intelektualci, poput Krleže, Nazora, Cara-Emina i Domjanića s hrvatske te dAnnunzija, Toscaninija, Pucinija i Marinettija s talijanske strane.
Na skupu je, među ostalima, Krešimir Nemec govorio o problemu identiteta u Fabrijevoj "jadranskoj trilogiji", Julijana Matanović je analizirala i usporedila tri autorova teksta, "Riječku elegiju", "Vježbanje života" i esej "Veliki eksodus i književnost", a Danijela Bačić-Karković govorila je o Fabrijevim interesnim poljima, historiografskom, estetskom, povijesno-političkom i kulturološkom zanimanju za riječko okružje.
Nedjeljko Fabrio rođen je 1937. u Splitu, međutim dugo je živio i djelovao u Rijeci. Danas živi i radi u Zagrebu. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Redovni je član HAZU-a i dopredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika u tri mandata. Za svoja književna djela dobio je mnoga domaća i strana priznanja i nagrade.
Ocjenjuje se jednim od reprezentativnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Okušao se u mnogim književnim žanrovima, od drama, pripovijedaka do eseja i romana, te glazbenih kritika. Među njegovim najznačajnijim djelima su tri romana "jadranske trilogije" koja se bavi poviješću Rijeke i Splita u 19. i 20. stoljeću – "Vježbanje života", "Berenikina kosa" i "Triemeron". Objavljene su mu još četiri zbirke novela, šest drama, pet knjiga kazališnih i književnih eseja i knjiga glazbenih kritika te roman "Smrt Vronskog".
Uz ovaj znanstveni skup, povodom Fabrijeva 70. rođendana, u Rijeci se organizira još niz događaja kao što su izložbe njegovih izdanih knjiga, predstavljanje novog izdanja izabranih djela u izdanju "Profil Internationala" te predstavljanje pretiska njegove prve knjige "Odora Talije".
