OPATIJA – Na okruglom stolu "Arhitektura i politika", održanu u sklopu 2. kongresa hrvatskih arhitekata u Opatiji, danas je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić istaknula da arhitektonsku politiku ne može kreirati politika, nego struka, te da arhitekti nemaju politiku osim struke koja bi im trebala biti glavna.
S druge strane, dodala je, politika ne može bez arhitekata, te dodala da su politika i arhitektura povezani, posebno kad lokalne jedinice naručuju projekte ili provode natječaje.
Kongres hrvatskih arhitekata, na kojemu će do 20. listopada sudjelovati oko 800 arhitekata, urbanista i teoretičara arhitekture, otvorio je izaslanik Predsjednika Republike primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Tema je "Odgovornost" motivirana suvremenim dvojbama o ulozi arhitekata, a raspravljat će se o arhitektonskim politikama, praksi i urbanističkim strategijama.
Arhitekti bi trebali raditi kako propisuje struka, ali ima i onih koji se prilagođuju željama ulagača, kazala je ministrica Matulović-Dropulić te dodala da politika ne može naređivati struci. Ocijenila je da je u prostornom planiranju učinjeno puno u prošle četiri godine te da je izrađeno oko 400 prostornih planova općina i gradova, iako nisu svi jednake kvalitete.
U Hrvatskoj nedostaju urbanisti, kazala je i ocijenila da za njihovo obrazovanje treba utvrditi dopunske programe, na fakultetima ili seminarima. Predložit ćemo da se sa zavoda za zapošljavanje ispišu arhitekti koji se ne javljaju na stalno otvorene natječaje ministarstva u području urbanizma, kazala je.
Istaknula je da bi, ako su prostorni planovi dobri, trebalo biti svejedno je li kapital, t.j. ulagač, privatni ili državni. Govoreći o raspisivanju arhitektonskih natječaja, ministrica je ustvrdila da ih ne treba uvijek raspisivati, jer "imamo vrsne arhitekte kojima se mogu povjeriti pojedini projekti", te da se mogu provoditi obje mogućnosti. Usprotivivši se međunarodnim natječajima, ocijenila je da su i domaći arhitekti stručni.
Na upite, primjerice o projektu "Brijuni Rivijera", ministrica je kazala da tek treba izraditi urbanističke planove uređenja te da ubuduće treba raspisivati javne natječaje za ulagače koji će morati postupiti po donesenim planovima i urbanističkim uvjetima. Komentirajući projektiranje zagrebačke rukometne "arene", ocijenila da to nije pravi primjer za raspravu jer je taj projekt trebalo žurno izraditi. Podsjetila je i da se pri izgradnji stanova po POS-u događalo da projektanti nisu znali izraditi izvedbeni projekt, drugi ga nisu znali izvesti te da su zbog toga mnogi objekti loše izgrađeni.
U raspravi su sudjelovali i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata Saša Randić, pročelnik Ureda grada Zagreba za strateško planiranje i razvoj Slavko Dakić i predsjednica Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu Helena Knifić-Schaps.
U uvodnu izlaganju ministrica Matulović-Dropulić je najavila da je cilj ove Vlade očuvati prostornu privlačnost i nasljeđe te novom arhitekturom stvoriti novu vrijednost. Sljedeći su nam koraci, najavila je, izradba strategije prostornog razvoja Hrvatske, osnivanje državnog zavoda za prostorni razvoj i gradskih zavoda za prostorno uređenje, a svaki bi grad trebao imati i neovisno stručno tijelo koje bi procjenjivalo veće projekte.
Danas su dodijeljene i godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Nagradu za životno djelo dobio je Bogdan Budimirov, a za najuspješnije ostvarenje u 2006., rekonstrukciju i dogradnju O.Š. "Tituša Brezovačkog" u Zagrebu Emil Špirić i Vedran Pedišić. Nagradu za najuspješnije stambeno ostvarenje, mini-stambeno naselje u Gračanima, dobio je Hrvoje Njirić, nagradu za arhitektonski dio stalnog postava izložbe Memorijalnog muzeja "Jasenovac" Helena Paver-Njirić, a za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad u arhitekturi i urbanizmu Vladimir Mattioni.
