ZAGREB – Nakon novog Zakona o medicinskoj oplodnji još će više parova odlaziti na umjetnu oplodnju u inozemstvo. Ljudi su svjesni kroz što će morati prolaziti zbog toga što je sada dozvoljena oplodnja samo tri jajne stanice po jednom postupku, odnosno zabranjeno je zamrzavanje zametaka. Zbog čega bi se parovi izlagali bolnim i dugotrajnim postupcima u Hrvatskoj, ako će to lakše i bezbolnije moći obaviti na inozemnim klinikama? – upozorava Karmen Rivoseki Simić iz udruge Roda.Hrvatskoj se godišnje obavi manje od 2000 umjetnih oplodnji, iako su potrebe i tri puta veće. Stoga su stotine hrvatskih parova do sada odlazile po pomoć na inozemne klinike, najviše u Sloveniju i Češku, piše Jutarnji list. Jedna od najpopularnijih destinacija za hrvatske parove je Odjel za reproduktivnu medicinu Opće bolnice u Mariboru. Šef odjela dr. Veljko Vlaisavljević, inače član Europskog udruženja za humanu reprodukciju (ESHRE), nedavno je iznio podatak da su samo lani u studenome 44 hrvatska para bila na umjetnoj oplodnji u inozemstvu: 28 u Sloveniji, 15 u Češkoj te jedan par u Belgiji.Slovenski zakon o umjetnoj oplodnji iz 2000. godine dopušta donaciju sperme i jajnih stanica. U Sloveniji se prilikom medicinske oplodnje ne provjerava bračni status para, a dozvoljeno je i zamrzavanje zametaka koji se čuva pet godina.
Češka je jedna od zemalja s najliberalnijim zakonom o umjetnoj oplodnji. Prema tom zakonu iz 1996. godine, dopuštena je donacija sperme, jajne stanice i zametka. Dozvoljeno je zamrzavanje zametaka, koji se čuvaju sve dok par ne odluči drukčije, ali ženama bez partnera nije dopuštena umjetna oplodnja. Na klinikama u Češkoj se godišnje obavi oko 10.000 postupaka.Upravo će zabrana zamrzavanja zametaka i ograničavanje broja oplođenih jajnih stanica po jednom postupku biti glavni argumenti kojima će udruga Roda pokušati srušiti novi zakon na Ustavnom sudu. U udruzi upozoravaju da su reproduktivno pravo i pravo na medicinsku pomoć temeljna ljudska prava.
