Vanjski dug Republike Hrvatske
Vanjski dug Republike Hrvatske
Jenjavanjem financijske krize i ponovnim otvaranjem stranih kreditora počeo je osjetnije rasti i hrvatski inozemni dug. Prema podacima HNB-a, krajem rujna dosegao je 42,7 milijardi eura, odnosno 93,9 posto BDP-a.
Tako je u godinu dana dug povećan za 6,5 milijardi eura ili 18 posto. Kako navode analitičari RBA, rastu je najviše pridonijelo povećanje duga banaka, i to za 28,4 posto. Ostali sektori, ponajprije poduzeća, znatno su usporili rast vanjske zaduženosti.
Dug poduzeća sada iznosi 21,4 milijarde eura, što je 2,3 milijarde eura više nego prije godinu dana. Kada je riječ o državi, ona se mahom zaduživala na domaćem tržištu, pa je razinu vanjske zaduženosti čak blago smanjila. Na kraju rujna iznosila je oko 4,1 milijardu eura i bila 60-ak milijuna eura manja nego krajem prošle godine. Udio duga države u ukupnom vanjskom dugu smanjuje se već godinama.
Danas čini 9,6 posto ukupnog duga, a 2002. godine udjel države bio je 40 posto. No, prošle godine država je opet krenula na međunarodno tržište kapitala, pa njena vanjska zduženost postaje izraženija. Najveći udjel u vanjskom dugu sad imaju poduzeća, čak 50 posto.
S povećanim zaduživanjem i padom ekonomije analitičari RBA procjenjuju da će udio inozemnog duga u BDP-u krajme 2009. doseći 94,7 posto. Slične trendove očekuju i tijekom 2010., “dakle, umjereni rast duga uz istovremeni rast udjela duga u BDP-u”.
Vanjski dug Republike Hrvatske
