Ikonografija
Ikonografija
Ikona se ne može izdvojiti iz umjetnosti. Ikonografija i umjetnost su zasebne i autonomne ali i povezane. Ikonu se može likovno tumačiti bez znanja o ikonama. Ikona je prije svega bogoštovno djelo, a svrha joj je kult.Ikonografija se bavi nelikovnim komponentama djela – sadržajem, izričajem i učinkom ikone, teološkim i hagiografskim elementima ona je bliža narativnoj metodi nego vizualnoj. Umjetničke prosudbe prepušta likovnjacima. Ikonografija je pisanje ikona koje se ne slikaju nego pišu. 1. KOMPOZICIJA ide s lijeva na desno – anðeo uvijek Mariji naviješta s lijeva na desno. To je tako jer je to smijer čitanja biblijskog predloška i ako se naiđe na obrnut redoslijed odmah treba posumnjati je li ta slika nastala u kršćanskoj sredini gdje pismo polazi s desna na lijevo.2. AMBIJENT- na zapadu se daje više prostora mašti ali na Istoku se traži vjernost.3. TIPOLOGIJA LIKOVA- tu nema slobode kao na Zapadu – sv. Pavao je uvijek mistično produhovljen i ima izgled apostola tj. njihova karakterologija zadana je Evanđeljem.4. KAKVOĆA- odjeća nije proizvoljna – sv. Ivan Krstitelj samom svojom odjećom (koža ili kostrijet) priča priču.5. IZBOR BOJA- utječe na sam izbor boja na likovnom djelu: Bogorodičina tunika je uvijek crvena dok je plašt modar.Ikone nisu obiène slike. Njih se štuje, one uprisutnjuju nebo. Pred ikonu se ne ide samo onda kad se želi moliti već se pred njih stavlja kadilo, pale se svijeće, ljubi ih se i tako izražava štovanje onome koga one predstavljaju. Svrha joj je kult a ne umjetnost. Ona je medij, sredstvo, prenosnik poruke. Ikona nije samo slika, već je ona freska, mozaik, svaka slika pa čak i portret.
Ikonografija
Čitajte još i o ovim temama:
Mikenska kultura
Mikenska kultura počinje oko 1600.g.pr.Kr. Linear B se javlja oko 1400. g.pr.Kr. (minojska kultura). Najvažniji gradovi bili su Mikena, Pil, Tirint, Teba, Orhomen, Atena te Knos na Kreti
Egipatska kultura
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umijetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu
Euklidovi Elementi
Euklidovi Elementi su antičko djelo o elementarnoj matematici helenskog znanstvenika Euklida iz 3. stoljeća prije Krista. Sadrže 13 knjiga u kojima je sistematski izložena grčka matematike tog vremena po dijelovima
Antička filozofija
Prvi filozofi (Tales, Demokrit, Pitagora, Heraklit…) nastoje oko spoznanja svijeta i njegove biti. Njihovi nasljednici (Sokrat, Platon) pokušavaju dati neku vrstu postojanih moralnih vrijednosti kako bi se uspostavila trajna politička stabilnost koja će spasiti Atenu
