SPLIT – U Splitu je u subotu 19. travnja u prostorijama molitvene zajednice MiR održan prvi susret katoličkih intelektualaca, laika i svećenika u vidu osnivanja splitske podružnice Kršćanskoga akademskog kruga (KRAK), koji djeluje u Zagrebu od 2003. godine. Inicijator susreta član KRAK-a dr. fra Špiro Marasović predstavio je nazočnima KRAK, njegovu djelatnost i ciljeve te neposredne korake, a potom je kratko izlaganje na temu "Kršćanin u društvenom životu" održao dr. Neven Šimac, također član KRAK-a. Dr. Šimac je započeo svoje izlaganje s nekoliko pitanja i tvrdnjom da svaki naraštaj kršćana treba sebi odgovoriti na pitanje: Kako biti u svijetu ako nam je biti u svijetu a ne bivajući potpuno od svijeta i što nam je činiti na tom svijetu posebno kada bivanje, participacija, sudjelovanje na tom svijetu više nije privilegij niti samo jedne klase (prvi totalitarizam), niti samo jedne nacije (drugi totalitarizam), niti pripadnost jednoj rasi (treći totalitarizam-nacizam)? Smatra da bi odgovor trebalo tražiti u tri koncentrična kruga: hrvatski, europski, svjetski. U odnosu na prvi krug dr. Šimac je istaknuo da trebamo biti svjesni kako su kršćani, katolici u Hrvatskoj, unatoč deklariranju 90%, postali statistička sociološka manjina. "Kršteni jesmo, ali smo evangelizirani slabo. Nismo uvjerljiva ni primjerna manjina, niti nas svijet prepoznaje da smo Njegovi učenici", naglasio je dodavši: skloni smo čak vjerovati da različita područja našega djelovanja: ekonomija, politika, kultura, zdravstvo, sindikati, pokreti i dr. imaju svoje vlastite autonomne zakonitosti te moral svrstavamo u osobni, pa smo skloni podržati abortus ili eutanaziju, primat privatnog nad javnim interesom, prevagu ekonomije nad politikom, prihvaćanje neoliberalizma, prakticiranje korupcije i sl. U tom je svjetlu dr. Šimac naglasio da bi najveća pogreška bila prihvatiti mentalitet manjine, podići zidove i zagraditi se. "Trebamo se kao građani zauzimati za horizontalu – javni interes i za vertikalu – opće dobro, a za to je potrebno steći veliki kapital znanja". Govoreći o druga dva koncentrična kruga: Europi i svijetu, njihovim vrednotama i poteškoćama, dr. Šimac je istaknuo da je prevažno da kršćani sudjeluju u razvoju Europe i svijeta te zaključio: Važno je formirati kršćane za javni angažman, za djelovanje u javnom prostoru. Moramo biti slobodni i kritični; ne smijemo nastaviti padati na vlastitim kriterijima; trebamo postati mjesto strujanja Duha Svetoga, bistrenja pojmova i iščitavanja znakova vremena. Izlaganje je izazvalo brojna pitanja te je razgovor o temi potrajao dva sata. Otvorila su se i mnoga druga pitanja i teme, a sudeći po početnim impulsima, po riječima nazočnih, KRAK ima dobre izglede za osnivanjem svoje podružnice u Splitu. Udruga Kršćanski akademski krug, koja je započela s radom 2003. godine, okuplja katoličke intelektualce, laike i svećenike, a od Crkve je odobrena kao laička institucija. Ciljevi udruge su: u evanđeoskom duhu i na tragu Drugoga vatikanskog koncila te postkoncilskih dokumenata kao i svih drugih pozitivnih znanstvenih, kulturnih i ostalih doprinosa razvoju čovjeka, naroda, Crkve i društva, razmatrati u dijalogu i punoj otvorenosti prema drugim misaonim, duhovnim i kulturnim gibanjima, sve bitne, prioritetne intelektualne i duhovne probleme našega vremena i sredine. Djelatnosti udruge su: u funkciji služenja pridonositi što bogatijem oblikovanju i produbljivanju duhovnog i intelektualnog života u našem narodu te samokritičnom preispitivanju savjesti i pročišćavanju odnosa svih kršćana prema drugima kao i među njima samima; povezivanje i suradnja s drugim srodnim krugovima te poticanje i promicanje sve snažnijega duhovnog-intelektualnog gibanja i plodnije prisutnosti kršćanske i katoličke misli u njezinu dijalogu s drugim pristupima i svjetonazorima, u cilju novog duha i visoko kvalitetnog vala duhovne i intelektualne uzajamnost, suradnje i zbližavanja među svim humanistički usmjerenim ljudima i krugovima dobre volje u Hrvatskoj. Kršćanski akademski krug izdaje časopis "Nova prisutnost".