EPIDEMIJA DIJABETESA razlog je sve veće zabrinutosti liječnika na globalnoj razini jer do 2025. godine broj oboljelih sa sadašnjih 250 milijuna mogao bi porasti na više od 330 milijuna. No, već sada dijabetes je uzrok 3,5 milijuna smrti godišnje u svijetu.
Spriječimo loše navike
Hrvatska ima oko 200.000 dijabetičara, od kojih je gotovo polovica neotkirvenih, što i ne čudi s obzirom na to da ponekad prođe i desetak godina dok pacijent shvati da je obolio od šećerne bolesti, odnosno kad nastanu ozbiljni zdravstveni problemi.
Među oboljelima od dijabetesa tipa 2 sve je više djece, a razlog je debljina kao posljedica fast food hrane, slatkih gaziranih napitaka i premalo kretanja.
– Loše životne navike glavni su razlog dijabetesa tipa 2, od kojeg boljuje 85 posto svih dijabetičara. Kod tih se bolesnika razvila rezistencija stanica na inzulin ili gušterača proizvodi premalo inzulina, zbog čega šećer ostaje u krvi – kaže prof. dr. Izet Aganović iz Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Rebro. Dodaje da bi uravnoteženom prehranom , tjelovježbom , uz što manje stresa i, dakako, nepušenje veći dio pacijenta mogao živjeti i bez tableta i bez inzulina. No, preporuke za promjenu načina života teško se ili nikako ne prihvaćaju. Osim toga, velik broj dijabetičara nema bolest pod kontrolom unatoč mogućnostima koje pružaju lijekovi i inzulinske injekcije.
Proteinski hormon inzulin omogućava da šećer iz krvi, kao glavni izvor energije, ulazi u stanice. Da bi to bilo moguće, gušterača ga mora stalno proizvoditi. No, nakon obroka, kad se razina šećera u krvi poveća zbog unošenja hrane, gušterača proizvodi veće količine inzulina i luči ga u krvotok. Na stanicama se nalaze inzulinski receptori koji otvaraju put za ulaz inzulina. Ako se taj ritam poremeti, šećer ostaje u krvi, organizam ne dobiva dovoljno energije i nastaje dijabetes.
Valja naglasiti da dijabetes 1 nije isto što i dijabetes 2. Naime, dijabetes 1 je autoimuna bolest kod koje gušterača proizvodi premalo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, što znači da šećer iz krvi uopće ne može ući u stanice. Od te vrste dijabetesa obolijeva manji broj dijabetičara ili najviše do 10 posto. Procjena je da je takvih bolesnika u Hrvatskoj oko 17.000.
Ostavlja ozbiljne posljedice
S druge strane, znatno je češći dijabetes tipa 2, koji je uglavnom je povezan sa stilom života, odnosno s debljinom i premalo tjelesne aktivnosti te pušenjem. Premda kod takvih bolesnika gušterača proizvodi inzulin, stanice su na njega neosjetljive, a posljedica je ista kao kod dijabetesa tipa 1 jer šećer ostaje u krvi, a ne ulazi u stanice.
Najgore je, međutim, kaže prof. dr. Izet Aganović, što neliječeni ili loše liječeni dijabetes ima ozbiljne zdravstvene posljedice. Najčešće su kardiovaskularne bolesti, retinopatija (brojni problem s vidom, među kojima čak i sljepoća), problemi s bubrezima (dijabetička nefropatija), neuropatija (loša periferna cirkulacija) i dijabetičko stopalo. Sve te komplikacije dijabetesa nerijetko su i uzrok smrti dijabetičara, naglašava prof. dr. Aganović i ističe da je dobra kontrola šećera u krvi primarni cilj liječnika, a trebao bi biti i bolesnika. – U tom slučaju znatno se poboljšava kvaliteta života, smanjuje broj komplikacija i smrtnost dijabetičara – zaključuje prof. dr. Aganović.
