RECESIJA U HRVATSKOJ, Pozitivna slika o sebi
Što možemo naučiti iz krize
U POSLIJEDNJE DVIJE godine jedan od najjačih globalnih utjecaja na naš život ima recesija, piše vita.revije.hr.
Svi smo svjesni promjena u svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji. Pazimo na što i kako trošimo, osjećamo se manje sigurno na radnim mjestima, neke stvari više ne kupujemo, mijenjamo način provođenja slobodnog vremena. Promijenile su se navike, ali i opći osjećaj sigurnosti i mogućnost dugoročnijeg planiranja.
Psihološki simptomi recesije
Recesija može biti izvor stresa. Budući da se radi o globalnom stresoru, pojačanom i lokalnim utjecajima, ne možemo biti imuni na efekte krize koja se dotiče glavnih područja naših života. Opće stanje u državi, rast nezaposlenosti, slabljenje trgovine i drugi elementi krize stvaraju kod pojedinaca i psihološke simptome recesije. Možemo ih svrstati u četiri kategorije.
• Osjećaj bespomoćnosti
Možemo imati dojam kako je "kriza veća od nas". Svjesni smo da se ne radi o našem osobnom problemu, pogrešnoj odluci ili nečemu što smo sami učinili. Imamo dojam kako je to nešto nad čime nemamo kontrolu. Primjerice, možemo se iznimno truditi na poslu i biti među najučinkovitijim zaposlenicima. Međutim, ako je tvrtka u stečaju, čini nam se kako naš doprinos, koliko god bio iznadprosječan, nema utjecaja na cjelokupnu situaciju.
• Osjećaj srama
Ponekad nam se čini da smo se mogli i bolje pripremiti za krizu. Mogli smo bolje upravljati primanjima i troškovima. Sada zbog navika iz prošlosti i straha od budućnosti trošimo manje i mijenjamo navike. To može izazvati osjećaj srama jer nam je neugodno reći drugima kako se, na primjer, odričemo putovanja na godišnji odmor. To može izazvati osjećaj prestanka pripadanja određenim grupama.
• Smanjeno samopoštovanje
Ovisno o tome koliko nas je kriza zahvatila stupanj samopoštovanja je više ili manje pao. Makar smo samo i smanjili neke troškove, već osjećamo unutarnju restrikciju koja nam smanjuje slobodu. A sloboda je jedan od najvažnijih pokretača samopouzdanja.
• Promjena slike o sebi
Profesija je jedan od glavnih elemenata našeg identiteta. Ovisno o tome jesmo li umjetnik, profesorica ili inženjer, drugačiji je doživljaj drugih i njihovo ponašanje prema nama. Ako smo prestali raditi posao u kojem smo godinama bili zadovoljni, kao da se rastajemo od dijela identiteta.
Nova iskustva
Kineska riječ kriza sastoji se od dva simbola: jedan označava opasnost, a drugi mogućnost, priliku. Slično možemo shvatiti i recesiju: više je pozitivnih prilika koje nam se nude u kriznom razdoblju.
• Promjena životne filozofije i uživanje u malim stvarima – nakon faza krize, ljudi obično preslaguju sustav vrijednosti. Primjerice, ako smo većinu energije ulagali u posao i karijeru, a obitelj nam se "podrazumijevala", nakon otkaza odjednom shvatimo kako nas više ispunjava prijepodne provedeno s djetetom u parku nego uspješni pregovori s dobavljačem.
• Učenje o prioritetima – financijske restrikcije uče nas postavljati prioritete. Prije smo kupovali u samoposluzi bez popisa. Zbog ograničenih troškova sada prije kupnje napravimo popis i kupujemo samo ono što nam doista treba.
• Jačanje slike o sebi – kriza nas na neki način tjera na borbu. Tijekom borbe shvatimo da smo jači nego što nam se prije činilo. S druge strane, lakše prihvaćamo vlastita ograničenja i ranjivost.
• Kreativnost – sigurno je svatko čuo za barem jedan primjer osobe koja je nakon otkaza otkrila nove talente kojih prije nije bila svjesna, pa ih pretvorila u uspješno poslovanje. Možemo reći da nas stjecaj okolnosti potiče na otvaranje kreativnih mogućnosti.
• Senzibilnost za druge ljude – u krizi se ljudi više nego ikad okreću jedni drugima i posvećuju više pažnje obitelji i prijateljima.
