U RAZVIJENIM europskim zemljama svake četiri godine provode se istraživanja o stanovanju građana, a do kraja godine i Hrvatska bi trebala dobiti prve podatke o stambenim prilikama i potrebama stanovanja stanovništva.
Rezultati detaljnog upitnika „Procjene stambenih potreba u Hrvatskoj“ trebali bi poslužiti za izradu prve Nacionalne stambene strategije, jer do sada takav dokument nismo imali. „Upitnikom prikupljamo relevantne podatke o uvjetima stanovanja kućanstava i o stavovima glede problema stanovanja, nove spoznaje o sadašnjoj kvaliteti stanovanja, jer desetogodišnji popis stanovništva o tome daje tek grubu informaciju“, kaže prof. Gojko Bežovan, predstojnik Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu koji vodi ispitivanje.
Anketa ima 95 pitanja, a popunjavanje traje oko 50 minuta, zbog čega građani nerado pristaju na sudjelovanje, pa još nedostaju podaci za 120 od ukupno 2000 uključenih kućanstava. Pitanja pokrivaju razna područja, od prihoda kućanstava do posjedovanja vrta ili bazena, iznose ulaganja u održavanje, ali i stav o prodaji društvenih stanova. „Bi li vas dugotrajna nezaposlenost u mjestu stanovanja prisilila na preseljenje? Čija odgovornost je stanovanje – privatna stvar svakoga građanina i obitelji, zajedno stanovništva i države, grada ili općine u kojoj žive, ili samo države?” samo su neka od pitanja.
Upitnik „Procjena stambenih potreba u Hrvatskoj“ na statistički relevantnom uzorku od 2000 kućanstava provodi Centar za razvoj neprofitnih organizacija – CERANEO uz potporu triju ministarstava, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i Grada Zagreba. Premda u drugim zemljama ispitivanja podržavaju i stambene štedionice, jer su direktno zainteresirana strana, u Hrvatskoj su odbile sudjelovati.
Zbirni rezultati pokazat će u kakvim stanovima i kućama Hrvati žive, što imaju, a što im treba, jesu li stan kupili ili još plaćaju kredit. No, neki se rezultati već naslućuju. „Značajan dio stambenih jedinica na selu i u gradu nenastanjen je i zjapi prazan jer su kupljene samo radi ulaganja“, navodi Bežovan dodajući kako očekuju i velike razlike u standardu stanovanja. Dio građana, kaže, živi vrlo skromno, neki raspolažu s premalo prostora, a kod drugih je i opremljenost loša, dok čak 25 do 30 posto stambenog fonda prokišnjava ili je ugroženo od vlage, a zbog loše gradnje postoje i problemi s troškovima energije za grijanje.
Pokazalo se i da poticaje bolje koriste boljestojeći sugrađani, dok ispitanici smatraju da bi stambena politika trebala pomoći ciljanim socijalnim skupinama kako bi uspjele lakše doći do imovine. Sadašnjom politikom države najugroženiji su mladi ljudi, prije svega radnice u reproduktivnoj dobi, koje za male plaće danonoćno rintaju u trgovačkim centrima. One ne uspijevaju zaraditi za stan, ne mogu riješiti stambeno pitanje, a time niti planirati obitelj, pa u kućanstvu danas često žive i tri generacije stanara.
