DEVETSTO HRVATICA koje svake godine umiru s dijagnozom raka dojke brojka je koja opominje na osluškivanje svih vijesti koje bi mogle pomoći da ta dramatična bilanca krene silaznom putanjom.
U takve napore svakako spadaju i stalni apeli ženama svih generacija da se odazovu besplatnim preventivnim pregledima koji mogu za mnoge od njih značiti otkriće žloćudne bolesti, ali i život.
Čini se da se rizičnim faktorima kao što su naslijeđe i životna dob, ozbiljno pridružuju i faktori okoliš
Pa ako vam i dosad nije bilo svejedno u kojem kvartu stanujete, čini se da bi o tome trebalo još više voditi računa ako je suditi prema rezultatima istraživanja kanadskih znanstvenika koji u svojoj najnovijoj studiji povezuju nastanak raka dojke sa štetnim ispušnim plinovima koji nastaju kao posljedica vrlo gustog cestovnog prometa u velikim gradovima, što je ekološki i zdravstveni problem koji dovodi do plućnih, srčanih i drugih bolesti.
Nova studija, međutim, upozorava da takva zagađenja kod žena povećavaju kod žena rizik nastanka raka dojke. U to se uklapa i podatak da rak dojke u većini razvijenih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, izbija na prvo mjesto crne ljestvice i da je u stalnom porastu.
U posljednih 45 godina, prema podacima Hrvatske lige protiv raka, višestruko se povećao broj oboljelih od raka, a naročito od raka dojke. Čak 4 puta više žena oboli od raka dojke danas nego prije 45 godina. Oko 2500 registrira se novooboljelih na godinu, od čega 50 posto žena u dobi od 50 do 70 godina, a prisutna je i tendencija sve ranijeg javljanja i prije dvadesete godine života. Od ove zloćudne bolesti umire godišnje više od 900 žena, svakoga dana tri, a svakoj jedanaestoj ženi u Republici Hrvatskoj trenutačno prijeti rak dojke. Broj oboljelih i umrlih žena od raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 45. godine života.
Stoga liječnici stalno upozoravaju na nužnost što ranijeg otkrivanja bolesti budući da se više od 90 posto bolesnica s karcinomom dojke može izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i ispravno liječi. Mamografijom, koja se preporučuje kao metoda za probir, može se otkriti rak dojke i do dvije godine ranije nego što tumor postane dovoljno velik da se može napipati.
Trećinu tih statistika može se pripisati poznatim faktorima rizika, no do sada znanstvenici nisu proveli ni jednu sustavnu studiju koja bi povezala učestalost raka dojke i gradskog zagađenja zraka, pa prvi korak u tom smjeru koji su napravili Kanađani treba pozdraviti.
Oni su došli do iznenađujućih rezultata uz pomoć posebnih mapa koje za razdoblje od 1986. do 1995. prikazuju stupanj zagađenosti dušikovim dioksidom u kanadskom Montrealu, Quebec, a nakon toga su prikupili adrese 383 žene koje žive u gradu, a kod kojih je dijagnosticiran invazivni rak dojke u razdoblju od 1997. i 1998. godine i usporedili ih s kontrolnom skupinom od 461 žene koje su imale druge vrste karcinoma.
Njihove adrese su unijeli u mapu s prikazom zagađenja grada. Pokazalo se da je rak dojke najčešći u najzagađenijim područjima grada. “Našli smo vezu između raka dojke u razdoblju menopauze i stupnja zagađenosti dušikovim dioksidom (NO2) koji je karakterističan za prometna zagađenja.
Kod žena koje su živjele u najzagađenijim dijelovima grada vjerojatnost da će oboljeti od raka dojke bila je dva puta veća nego kod onih koje su živjele u najmanje zagađenim kvartovima”, izjavio je dr. Mark Goldberg, voditelj studije.
Ujedno je upozorio da dušikov dioksid ne uzrokuje neposredno nastanak raka, jer taj plin nije jedini zagađivač u prometu. On je u ovoj studiji uzet kao marker, a ne kao stvarni kancerogeni faktor, ističe dr. Goldberg, jer studija nije ispitala kolikom su zagađenju žene bile izložene kod kuće ili na poslu.
I neke su američke studije već utvrdile moguću povezanost između kancerogenih oboljenja i zagađenja uzrokovanog prometom, no prerano je tvrditi da postoji neposredna veza između zagađenja zraka i raka dojke, kazao je dr. France Labréche, jedan od znanstvenika.
On, naime, smatra da ovakve studije (u spomenutoj su snage udružili predstavnici različitih istraživačkih ustanova) ne treba zanemariti jer je riječ o važnoj javnozdravstvenoj problematici.
Stoga su potrebne dodatne, još opsežnije studije o ovoj problematici koje bi pomogle da se određenim mjerama u gradovima smanji stupanj zagađenja i s njim povezana oštećenja zdravlja.
