Glazba za bebe
Ne, mi nismo snobovi jer naše bebe zaista obožavaju slušati operu
MOJ Oscar star je svega 16 mjeseci, a ja ga vodim u operu. Zacijelo se pitate se je li ovaj svijet poludio? – piše škotska novinarka Sarah Urwin Jones.
Ona je jedna od 12 majki koje su zajedno sa svojim bebama prve uključile u Baby O projekt, show program namijenjen bebama od šest do 18 mjeseci starosti. Show traje 30 minuta, a uključuje arije o pčelama, patkama i gumenim čizmicama.
– Kada sam spomenula ideju opere za bebe, neki su me ljudi gledali kao da sam luda. Zakolutali bi očima i rekli: Ne možeš očekivati da će šestomjesečno dijete sijediti i slušati kako se izvodi Wagner – ispričala je Jane Davidson, direktorica Odjela za obrazovanje u Škotskoj operi u Edinburghu, koja je lansirala projekt Baby O. – Naravno, bebama ne puštamo Wagnera, nego glazbu koja je prilagođena njihovu uzrastu – istaknula je Davidson.
Vole visoke i niske zvukove
Glazbu za operu skladala je Rachel Drury, skladateljica koja se bavi i istraživanjem dječjeg razvoja. – Kod beba u dobi između šest i 18 mjeseci počinju se razvijati glasovi i one tada razvijaju svoje komunikacijske sposobnosti – ispričala je Drury koja je prije dvije godine osmislila projekt Baby O i zatim ga predložila Jane Davidson. Njih dvije zatim su neko vrijeme oblilazile jaslice kako bi otkrile što bebe vole slušati. – Otkrile smo da bebe vole sve stvari za koje smo mislili da su im mrske: vrlo visoke i vrlo niske zvukove – naglasila je Rachel Drury u čijoj operi nastupa troje pjevača.
Premijera Baby O održana je početkom svibnja u Lemon Tree Theatre u Aberdeenu gdje su se majke i njihove bebice najprije opskrbile obrocima organski proizvedene hrane. Kada je zvono zazvonilo za početak opere, majke su upozorili da tridesetak minuta, tijekom izvođenja programa, bebe drže u krilu. Zatim je uslijedilo pola sata glazbenog eksperimenta kako za bebe, tako i za njihove majke.
Proširivanje projekta
– Nikada ga prije nisam vidjela da toliko vremena mirno sjedi – ispričala je Esther, majka 18-mjesečnog Joshue. Neke bebe poput 16-mjesečne Maye nisu bile tako mirne pa je njezina majka Anna iznijela prijedlog za neke izmjene u operi. – Bilo bi sjajno kada bismo imali dio programa u kome bi se djeca mogla malo prošetati među izvođačima – predložila je Anna, inače učiteljica u osnovnoj školi.
Zadovoljna interesom škotskih majki i njihovih beba, Jane Davidson namjerava proširiti svoj projekt za koji smatra da će pomoći u razumijevanju utjecaja glazbe na vrlo malu djecu.
– Slušanje bilo koje harmonične glazbe uživo ima snažan utjecaj na dijete, na njegov mozak, fiziološki sustav i emocionalni doživljaj svijeta. U tom smislu podržavam ovaj projekt, ali smatram da opera i klasična glazba nisu jedine s blagotvornim djelovanjem. Treba uvijek uzeti u obzir i interkulturalne razlike u doživljavanju i izvođenju glazbe, jer nešto što je nasem uhu ugodno i prihvatljivo ne mora biti i nekome iz druge kulture – komentirala je Lena Plavšić, psihologinja i art terapeutkinja.
Mozart za razvoj inteligencije
Naša sugovornica diplomirala je na tzv. Mozartovom efektu, što je naziv za blagotvorni učinak koji slušanje Mozartove glazbe ima na razvoj inteligencije kod male djece.
– Mozartov efekt jest značajno poboljšanje u testu prostornih sposobnosti nakon 10-minutnog slušanja točno određene Mozartove sonate (K448 za dva klavira u D-duru). To praktički znači da vam može biti poboljšana prostorna orijentacija nakon pasivnog slušanja Mozartove sonate. Međutim, u svom diplomskom radu otkrila sam da nije Mozartova sonata jedina koja potiče prostorne sposobnosti, već da ritmično bubnjanje turske grupe Harem ima jednako velik, čak i malo veći efekt – pojasnila je Lena Plavšić koja je nakon diplome provela godinu dana na poslijediplomskom studiju Art terapije u Edinburghu.
– Slušanje ne samo klasične, već bilo koje uravnotežene, ritmične i harmonične glazbe stimulira raznovrsnu kombinaciju moždanih regija koje se ne mogu nijednom drugom aktivnošću potaknuti. Dokazano je da osobe koje ne mogu govoriti, često mogu pjevati ili tko ne može hodati, može plesati. To nam pokazuje da su glazba i ples u mozgu odvojeni od ostalih funkcija, te da su čak možda i primarnije funkcije – ispričala je Lena Plavšić naglasivši da glazba ima veliki utjecaj na razvoj kognitivnih sposobnosti kod djece.
Što ga smiruje, a što smeta
– Osim što potiče spajanje sinapsi i što aktivira razne dijelove mozga, glazba ima moć da se izdigne iznad logike i intelekta te djeluje direktno na emocionalnom nivou. Stoga nas ona može opustiti, razveseliti, rastužiti ili čak razdražiti. Treba imati na umu da smo svi mi različiti, te je jako bitno primijetiti što to djetetu godi ili ne godi, kakva ga glazba smiruje i veseli, a koja ga smeta – rekla je naša sugovornica naglasivši da je doživljaj glazbe bitno različit sluša li dijete glazbu putem radio-prijemnika, CD-a ili uživo.
– Ako pasivno slušanje glazbe ima snažan utjecaj na djecu, možete samo zamisliti koju kvalitetu donosi aktivno sudjelovanje djecu u stvaranju glazbe. Ukoliko se svira u grupi, kod djece se uravnotežuje motorika, logička, emocionalna pa čak i socijalna inteligencija -zaključila je Lena Plavšić.
