CIJENE stanova blago no ipak konstantno padaju, a taj trend pada traženih cijena proširio se i na cijene zemljišta u gotovo cijeloj Hrvatskoj, a može se primijetiti da je pad cijena građevinskog zemljišta čak veći nego stanova.
I dok su tražene cijene stanova prema istraživanju portala Crozilla.com u Zagrebu u proteklih godinu dana pale oko šest posto, te trenutno prosječan kvadrat stana u Zagrebu iznosi oko 1800 eura, tražene cijene građevinskih zemljišta u Zagrebu u istom tom razdoblju pale su gotovo devet posto.
Ohrabrujuća vijest
Veliki pad cijena dogodio se i u Zagrebačkoj županiji gdje je kvadrat građevinskog zemljišta čak 28 posto jeftiniji nego prošle godine, pa se u prosjeku može naći za povoljnih 83 eura po kvadratu, dok su se prošle godine ista zemljišta prodavala za prosječnih 115 eura po četvornom metru.
To je vrlo ohrabrujuća i dobra vijest za sve one koji užurbani Zagreb planiraju zamijeniti životom u obiteljskoj kući u predgrađu, koju će uključujući gradnju, sve komunalne doprinose i poreze te opremanje platiti puno manje nego dvostruko manji stan u Zagrebu. Da takvih primjera uistinu ima jako puno govori podatak da je Zagrebačka županija na vrhu ljestvice najtraženijih županija za kupnju građevinskog zemljišta u Hrvatskoj.
Oporavak od krize
Ako ove godine planirate kupiti građevinsko zemljišta za svoju obiteljsku kuću ili pak za gradnju neke investicije, dobro ćete proći u gotovo svim županijama osim Splitsko-dalmatinske. Naime, vjerojatno zbog nadolazeće turističke sezone te računanja na to da se u većini europskih zemalja od kuda turisti dolaze ipak osjeća val oporavka od krize, kvadrat zemljišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji u odnosu na svibanj prošle godine porastao je čak 12,2 posto.
No, Splitsko-dalmatinska županija ujedno je i jedina primorska županija koja je u prosjeku podigla cijene svojih građevinskih zemljišta dok su tražene cijene u susjednoj Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji jeftinije za oko 11 posto.
Naime, kvadrat građevinskog zemljišta u Primorsko-goranskoj županiji, prema podacima portala Crozilla.com, u svibnju ove godine stajao je prosječnih 109 eura, dok je u istom periodu lani prosječna cijena iznosila 122 eura po četvornome metru.
Još zanimljivija situacija dogodila se u Zadarskoj županiji u kojoj se dogodio pravi paradoks. Naime, Zadarska županija jedina je županija u Hrvatskoj u kojoj su cijene stanova u proteklom mjesecu zabilježile blagi rast, no sa građevinskim zemljištem to nije bio slučaj – u istom je period lani cijena metra kvadratnog bila 136 eura dok je trenutno 121 eura, što donosi razliku od 11 posto.
Stambeno pitanje
No, unatoč ovom, u novije vrijeme najvećem padu cijena zemljišta u Hrvatskoj, ništa od velike potražnje za kupnjom, slažu se stručnjaci. Kupci su i dalje na velikom oprezu, posebice kada je riječ o kupnji zemljišta za gradnju obiteljske kuće jer to u većini slučajeva ipak nije krucijalno rješavanje stambenog pitanja s kojim nipošto ne mogu čekati, nego takozvana “second home” investicija u koju se ljudi upuštaju tek onda kada imaju riješeno stambeno pitanje, a žele sagraditi kuću koja će biti puno komotnija od stana, ili koja će služiti kao vikendica za odmor i uživanje.
Ante Tabak, direktor portala za nekretnine i turizam Crozilla komentirao je kako se pretpostavlja da je glavni razlog ove nezavidne situacije u kojoj se tržište nekretnina našlo iznenađujuće visok broj neprodanih stanova koji čekaju na svoje vlasnike.
Fokus na strane kupce
– Prema procjenama u Zagrebu je oko 10.000 stanova koji čekaju na svoje vlasnike. Potražnja za građevinskim zemljištima pada, a proporcionalno s time i njihova cijena, pa se zbog takve situacije nove velike stambene investicije u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne predviđaju. Prema tome profitirati mogu domaći kupci s gotovinom ili investitori koji su fokusirani na strane kupce koji su nedavno dobili pravo na kredit u Hrvatskoj i koje ne zabrinjava trenutno teška ekonomska situacija u našoj zemlji – kaže Ante Tabak.
No, niža cijena zemljišta svakako je poticajna za investitore koji kraj krize žele dočekati potpuno spremni, s novim projektima i novim investicijama.
Naime, udio cijene zemljišta na kompletnu investiciju ovim smanjenjem cijena drastično je pao, te kako kažu stručnjaci, polako dolazi u zdrave okvire ulaganja, po kojem udio cijene zemljišta nije kao nekada 20 pa čak i 30 posto od ukupne cijene investicije, nego bi kao u zdravim ekonomskim prilikama trebao biti oko 10 do 15 posto. No, dok se to ne dogodi, cijene zemljišta i dalje bi trebale padati, kako bi i u konačnici stanovi mogli biti jeftiniji nego danas.
