ZAGREB – Policija je u utorak navečer ipak objavila fotografiju opasnog ubojice koji je pobjegao iz bolnice u Vrapču. Riječ je o Željku Blaževiću (45), koji je bio smješten u psihijatrijsku ustanovu 2008. nakon što je nožem 25 puta izbo Jovana Rapaića (57) dok je u parku u zagrebačkom naselju Prečko šetao psa. Blažević je prije sedam dana pobjegao je s Odjela za forenzičku psihijatriju bolnice Vrapče, o čemu je javnost izviještena tek u utorak. Pacijent je u trenutku bijega bio odjeven u donji dio tamnoplave trenirke s bijelom crtom i zelenu košulju. Imao je bradu, ali kraću nego na fotografiji koja je objavljena.Kako je riječ o ubojici koji je psihički bolesnik, stručnjaci su za Jutarnji analizirali bjegunca, mjesta na kojima ga je najlakše uhvatiti na najjednostavniji način, bez opasnosti za građane.- Premda se vjeruje da se psihijatrijski bolesnici ne mogu dobro skrivati nakon što pobjegnu iz bolnice, stvarnost nas demantira i oni u tome mogu biti vrlo uspješni. Njihov su problem emocije, a ne inteligencija. Dapače, obično su inteligentniji od prosječnog stanovništva i tu oni nemaju problem, pa tako ni s mogućim skrivanjem – kaže psihijatar dr. Vladimir Gruden.Izrazito veliki riziciIstiče također da bi u pronalasku odbjeglog psihijatrijskog bolesnika značajno mogli pomoći njegovi liječnici koji dobro poznaju njegove navike i razmišljanja.- Takvi bolesnici često idu na ista mjesta, kod istih osoba, pa bi trebalo, primjerice, znati ima li prijatelje, supružnika, roditelje koje će vjerojatno prve potražiti ako u njih ima povjerenja. Ako im je neka draga osoba umrla, možda će krenuti na groblje… – kaže dr. Gruden. Objašnjava da takve osobe u napetim situacijama uvijek traže poznate puteve jer nisu sposobne tražiti nove.- Upravo zbog toga tragovi do takvog bolesnika vodit će preko njegovih ustaljenih i poznatih veza i navika – naglašava dr. Gruden.Ivica Velić, bivši pripadnik ATJ Lučko, umirovljeni instruktor specijalnih postrojbi MUP-a, objasnio je proces hvatanja opasnih osoba i bjegunaca poput Blaževića.- Dok traje klasična potraga za osobom poznatog identiteta, nju provode temeljna i kriminalistička policija, na temelju opisa izgleda osobe ili fotografija. S obzirom na to da je ovdje riječ o opasnom bjeguncu, čim ga lociraju, zvat će interventnu postrojbu u sklopu koje djeluju ekipe za posebne zadatke (EPZ).Ako, pak, zaključe da je bjegunac naoružan vatrenim oružjem, tada se u pravilu zovu specijalne postrojbe, čiji su pripadnici vičniji rukovanju oružjem. EPZ-ovci interventne jedinice pripremaju osobu za lišavanje slobode, a specijalna postrojba pruža potporu snajperima dok dio ekipe fizički neutralizira osobu.Primjena sile razmjerna je opasnosti i prijetnji koju iskazuje tražena osoba, a pregovarač odlučuje o tome vrijedi li razgovarati ili treba krenuti u primjenu prisile. Kada je riječ o duševno oboljelim osobama, izrazito su veliki rizici i nužan je krajnje profesionalan pristup – rekao je Velić.Dragan Primorac, liječnik, genetičar i političar, tvrdi da u ovakvim slučajevima treba slijediti američka iskustva.- Ključno je odrediti ugrožene kategorije građana. S obzirom na to da je Željko Blažević ranije silovao ženu i ubio šetača u parku, čini se da ima sklonost napada na usamljene ljude.Mobilizacija građanaVrlo važno je da u potrazi za bjeguncem policija tijesno surađuje s forenzičkim psihijatrom i obavezno s psihijatrom koji je liječio bolesnika. Tako se može steći uvid u navike i sklonosti bjegunca, jer on je u ovom slučaju beskućnik i teško ga je povezati s drugim osobama ili ga locirati. Na kraju, u SAD-u nadležna tijela imaju običaj što hitnije objaviti u medijima ime, prezime i fotografiju opasne osobe jer to mobilizira najširu moguću populaciju, zaključuje Dragan Primorac.
