ZAGREB – Današnje izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, 44-te po redu, s pravom nazivaju povijesnima. S jedna strane stoji republikanski kandidat Barack Obama, 47-godišnji senator iz Illinoisa, mladi političar koji bi mogao postati prvi crnački predsjednik SAD-a, najmoćnije sile na svijetu, dok je demokratski kandidat za Bijelu Kuću John McCain iz stranke Georgea W. Busha, predsjednika kojem istječe drugi mandat.
Izbori koji će sutra dati pobjednika nakon gotovo dvogodišnje predizborne kampanje nisu samo važni za Sjedinjene Države, veću su globalno važni jer će dati političara koji će u sljedećem četverogodišnjem mandatu voditi u zadnje vrijeme gospodarski posrnulu silu, zemlju koja se s pravom naziva svjetskim policajcem.
Iako su zadnje ankete davale rezultate u Obaminu korist, McCain se ne predaje. Republikanac se nada čudu te do zadnjeg održava predizborne skupove po američkim državama. Obama također ne posustaje u kampanji, te obilazi biračko tijelo po SAD-u.
Iako analitičari predviđaju da će nakon četiri desetljeća dominacije republikanaca Obama na vlast vratiti demokrate, isti oni, zbog specifičnosti američkog izbornog sustava, upozoravaju kako još ništa nije gotovo. Naime, američki sustav je specifičan jer ne biraju samo građani već i države preko elektora, a državni glasovi su najvažniji. Izborni pobjednik bit će onaj koji osvoji natpolovičnu većinu u elektorskom kolegiju. Drugim riječima, onaj koji osvoji 270 elektorskih glasova.
