ZAGREB – Ovo je rebalans koji nikada nije bio rađen u tako teškim uvjetima, jer se Hrvatska ne može isključiti iz negativnih globalnih kretanja, poručio je danas ministar financija Ivan Šuker u Hrvatskom saboru.
"Predloženi rebalans nešto je najrealnije što se u ovom trenutku može predložiti", rekao je Šuker.
Naglasio je kako, unatoč teškim okolnostima zbog rasta cijena i financijskih kriza u svijetu, Vlada višak proračunskih prihoda predloženim rebalansom želi usmjeriti tamo gdje je to najpotrebnije, kako gospodarstvu, tako i građanima.
Tako se, kaže, 600 milijuna kuna rebalansom predviđa za subvencioniranje cijena električne energije, istaknuvši kako je ta Vladina mjera u ovom trenutku jedina koja najbolje može pomoći najugroženijima.
"Oni koji imaju najmanje imaju i najmanje trošila u svojim stanovima", rekao je Šuker, istaknuvši da Vladinom mjerom oko 950 tisuća građana, koliko ih po procjenama troši manje od 2000 kilovatsati struje godišnje, neće osjetiti povećanje cijena struje.
Vlada, dodao je, predloženim rebalansom pokazuje kako je svjesna stanja u zdravstvu, industriji i gospodarstvu, te da treba pomoći najugroženijim skupinama u društvu.
Šuker je napomenuo kako je Vlada od ove godine krenula s novom, s propisima EU usklađenom metodologijom izračuna deficita, te da je stoga fiskalni deficit po novom izračunu 1,3 posto (po starom oko 2 posto), a deficit središnje države 0,9 posto (po starom izračunu 1,3 posto).
O prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna raspravljaju saborski klubovi.
Vlada rebalansom planira da se proračunski prihodi, u odnosu na prvotno planirane, povećavaju za 2,5 milijardi kuna, a rashodi za 2,8 milijardi kuna, pri čemu će najviše dodatnih sredstava, 1,4 milijardi kuna, dobiti zdravstvo, dok će se za ublažavanje posljedica poskupljenja utrošiti 600 milijuna kuna.
Umjesto planiranih 115,9 milijardi kuna, rebalansom su proračunski prihodi određeni na razini od 118,4 milijardi kuna ili 2,49 milijardi više. Rashodi su pak povećani s prvotno planiranih 118,44 milijarde kuna na 121,2 milijarde kuna, odnosno za 2,76 milijardi.
