ZAGREB – "Istina ne smije ostati bez glasa" – naslovni je prilog novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 17. veljače) o proslavi blagdana bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali kada se u subotu navečer 9. veljače na svečanome misnom slavlju, koje je uz koncelebraciju predsjednika HBK đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića i drugih biskupa predvodio kardinal Josip Bozanić, okupio velik broj svećenika, vjernika i hodočasnika iz hrvatskih (nad) biskupija. List prenosi ugođaj i dijelove homilija s proslave Stepinčeva u kardinalovu rodnom Krašiću i Rimu te iz brojnih drugih hrvatskih crkvenih središta. U prošlome broju lista u rubrici "Povijesni feljton" započeti serijal objavljivanja široj javnosti nepoznatih događaja iz života kardinala Stepinca, pod naslovom "Uznički dani bl. kardinala Alojzija Stepinca", u ovome broju donosi kardinalove zapise o raznovrsnim pritiscima kojima je bio izložen nakon premještanja u kaznionicu u Lepoglavi, sve do završetka lepoglavskih uzničkih dana i premještaja u "kućni pritvor" u rodni mu Krašić.
I u komentaru lista Ivan Miklenić, naslovivši ga "Oslobađanje istine", osvrće se na dva važna "glasa" Katoličke Crkve: prvi je homilija kardinala Bozanića na glavnoj proslavi Stepinčeva kada je, progovorivši o pravosuđu i medijima, istovremeno podsjetivši na njihovo funkcioniranje u doba Stepinčeva progona, upozorio i na posljedice takvoga postupanja u ovo naše doba; a drugi je glas Komisije HBK "Iustitia et pax" koji su svojom izjavom za javnost, između ostalog, izrazili žaljenje zbog indiferentnosti, pasivnosti često i prešućivanja mjerodavnih pravosudnih tijela o nevinim žrtvama komunizma u otkrivenim masovnim grobnicama na području Slovenije. Suprotno tim glasovima, koje "karakterizira nedvosmislenost", Miklenić navodi odnos pojedinih medija i to na primjeru izvješća s nedavnih događanja na zagrebačkom Kazališnom trgu u kojima se inzistira na sukobu i incidentnosti dok se istodobno prešućuje bitna poruka inicijative "Krug za trg" tj. njihovo legitimno zauzimanje za ostvarivanje u hrvatskom društvu Rezolucije Vijeća Europe o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima kao i odgovarajuće deklaracije Hrvatskoga sabora o povratku izvornog imena Kazališnom trgu (Trgu maršala Tita). "Događanje na Kazališnom trgu vrlo je rječito pokazalo kako se u Hrvatskoj uvjerenja ili vrijednosti manjine, nameću većini, bez obzira na povijesnu istinu, i kako manjina ne dopušta istini da dođe do riječi." – primijetio je komentator i dodao: "Veoma je zabrinjavajuće kakvom retorikom i kakvim stavovima borci, a otvoreno im se priklonio i Predsjednik države, žele onemogućiti ikakvu pravu istinu".
Tomislav Vuković opširnim je prilogom pod naslovom "Zašto nitko ne odgovara za ubojstva nevinih redovnika?" prenio podatke, promišljanja, zaključke i pitanja s tribine s naslovnom temom "Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945?" održane 9. veljače u prepunoj samostanskoj dvorani hercegovačkih franjevaca u Zagrebu.
List predstavlja novoimenovanoga zagrebačkog pomoćnog biskupa dr. Ivana Šaška i objavljuje njegovu cjelovitu izjavu koju je nakon imenovanja uputio javnosti i vjernicima.
Uz korizmu objavljuje se i "novo" korizmeno sučeljavanje – prigodno promišljanje o spremnosti na odricanje, koju je svaki čovjek pozvan steći, a svaki vjernik i steći i svjedočiti primjernim životom, osobito u ovo korizmeno vrijeme. I mladi novinari Glasa Koncila svoju su ovotjednu rubriku ispunili zanimljivim prigodnim tekstovima o poniznosti: "Poniznost izvire iznutra", "Poniznost radi ljubavi", "Recept za poniznost"…
Vlado Čutura već je objavljivao reportaže iz Slavonije, no ovoga je puta posjetio slavonskobrodske grkokatoličke župe u kojima živi više od tisuću vjernika katolika istočnog obreda – grkokatolika od kojih je predstavio one aktivnije u brojnim župnim aktivnostima.
Silvana Burilović razgovarala je sa splitskom profesoricom logopedom Natašom Radas, izumiteljicom programa didaktičkih i metodičkih inovacija za čitanje, pisanje i matematiku – "SilabuS" koji se i dalje razvija te postaje vrlo tražen u Hrvatskoj, i među djecom i među odraslima. Taj je izum za bolje i lakše učenje, s osobitim naglaskom na njegovo središte tj. "susret dvaju bića koja nešto zajedno rade i uče" predstavila je prof. Radas u rubrici "Susret".
Naslov intervjua Ivana Uldrijana: "Zavladala je ravnodušnost prema materinskom jeziku", zasigurno nikog neće ostaviti ravnodušnim. O "specifičnom" odnosu Hrvata prema materinskom jeziku, o gubitku hrvatskoga jezika kao posljedici opadanja svijesti o nacionalnome identitetu, o "siromaštvu" hrvatskog jezika koji se zamjenjuje tuđicama, osobito anglizmima, te o čestim raspravama o tome koji je pravopis "pravi" za tjednik govori jezikoslovka mr. Nives Opačić.
