Piše: Dražen Najman
Kako je bilo i za predvidjeti zahlađenje hrvatsko-slovenskih odnosa nakon odluke Ljubljane za blokadom otvaranja jedanaest poglavlja u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom odražava se na političkom, gospodarskom i sportskom polju, ali i preko internetu. Radikalni s obje strane sada pronalaze razloge za pozivanje na ovakve ili onakve akcije protiv susjeda, s tim da se mnogo više razljućenih postupcima slovenskog političkog establishmenta u Bruxellesu s pravom nalazi s desne strane Kupe ili Sutle. Prvo je visoka politika zasolila blokadom na dugogodišnju otvorenu ranu nesređenih pitanja dviju država (kopnena granica, Piranski zaljev, Ljubljanska banka i dr.), da bi nakon toga krenula lavina reakcija na nižim razinama – poziv na bojkot slovenskih proizvoda putem Facebooka, najave iz Hrvatskog nogometnog saveza o otkazivanju priprema reprezentacije u Čatežu, nedolazak mladih karatista iz Dežele na Božićni turnir u Zagreb, slabija posjećenost trgovačkom lancu Mercatoru i dr.
I dok sada mnogi trube kako su Slovenci arogantni prema Hrvatima, ili da su ovi drugi isto takvi prema ovim prvima, u slučaju blokade ima onih koji pozivaju na razum, smirivanje strasti. Jer, suživot se mora nastaviti, kao i suradnja između dva susjeda, ma kako se to u ovom trenutku čini otežanim. Najgore bi bilo da se zbog kratkovidnih političkih odluka zatruju međuljudski odnosi do te mjera da se Hrvati nelagodno osjećaju u Sloveniji, ili obratno. Svjesni nužnosti dobrosusjedskih odnosa, suradnje i mirnog suživota najviše su svjesni stanovnici pogranične zone s obje strane razvučene granice, pa se njihova poruka jednom domaćem dnevnom listu može sažetu da „Kupa će i dalje biti rijeka koja spaja, a ne razdvaja“.
Najgore bi bilo da se zbog kratkovidnih političkih odluka zatruju međuljudski odnosi do te mjera da se Hrvati nelagodno osjećaju u Sloveniji, ili obratno.
Osim običnih ljudi s obje strane meje, pogrešaka u hrvatsko-slovenskim odnosima zadnjih 15-ak godina svjesni su i neki politički analitičari s druge strane Sutle. Tako neki u Deželi spočitavaju svojoj Vladi da je krenula krivim putem u pregovore jer se, kao i u nekim ranijim slučajevima, u političkim odlukama povode za nacionalnim sentimentima, umjesto da se ide na dogovore koji bi vodili prema razrješenju spor. A kakvi su rezultati politike koja se pretjerano nahodi nacionalističkim tonovima Ljubljani je vrlo dobro vidljivo iz najbližeg susjedstva, iz zemalja bivše Jugoslavije.
Iako se, dakle, mnogi slažu da je Pahorova odluka o blokadi Hrvatske u pristupnim pregovorima s EU kratkovidan i nerazumni potez, ispravljanju počinjenoj šteti trebat će posvetiti mnogo vremena. Kako stvari stoje problem će riješavati veliki europski igrači, s tim da Hrvatska, bez obzira na nužnost ulaska u Uniju, ne bi smjela pristati teritorijalne ustupke za ulaznicu u EU.
