OPATIJA – Ministar financija Ivan Šuker kazao je danas na savjetovanju ekonomista u Opatiji da je primio pismo direktora MMF-a za Europu u kojemu se ocjenjuje da je Hrvatska ostvarila bitan napredak, ali i da još dosta toga treba napraviti.
U pismu, vezeno uz objavljivanje regionalnog ekonomskog pogleda tog fonda za Europu, kako je kazao Šuker, navodi se da je strogo vođenje tečaja najbolja politika za Hrvatsku te, među ostalim, da Hrvatska i dalje treba smanjivati fiskalni deficit i administrativna opterećenja i nastaviti borbu protiv korupcije.
U pismu se ne govori ni o krizi niti o inflaciji koja bi zahvatila Hrvatsku, kazao je Šuker.
Povoljna kretanja na području provođenja fiskalne politike izravan su rezultat racionalnosti poslovanja i odlučnosti Vlade u smanjivanju razine zaduživanja, rekao je navodeći kako je vidljivo da se potrošnja države posve financira iz prihoda, bez potrebe za zaduživanjem, a da se dio prihoda koristi za amortizaciju ranijih dugova, odnosno otplatu kamata.
U fiskalnoj politici glavno načelo Vlade bilo uređenje javnih financija. Fiskalni je deficit smanjen na razinu od 3 posto u 2006., odnosno 2,6 posto u 2007. godini. Smanjen je udjel javnog duga u BDP-u na 46,4 posto krajem 2006. godine i udjel države u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske – s 33 posto krajem 2003. na 22 posto u sredini 2007.
Najavio je da će se fiskalna strategija u srednjoročnom razdoblju odvijati u smjeru daljnje fiskalne prilagodbe čime će se izravno osigurati otvaranje većeg prostora privatnom sektoru.
To će rezultirati i daljnjim smanjivanjem deficita opće države s 2,6 posto BDP-a u 2007. do 0,5 posto BDP-a u 2010. Očekuje daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u s 44,9 posto u 2007. na 37 posto u 2010.
Šuker je ocijenio da će realni rast BDP-a u 2007. biti najmanje 6 posto, a da se do 2010. godine očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 7 posto.
Inflacija će i dalje biti stabilna na oko 3 posto, očekuje se smanjenje anketne stope nezaposlenosti na 7 posto u 2010. godini.
Prof. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakultata u Zagrebu istaknuo je na skupu da Hrvatska mora promijeniti prioritete ekonomske politike i poduprijeti i pokrenuti nacionalnu ekonomiju.
Lovrinović je upozorio da vanjski dug i dalje raste te je ocijenio da mjere koje je poduzela HNB protiv kreditne ekspanzije banaka nisu dale rezultate, da su bile ciljano površne i selektivne u korist velikih banaka. Time je HNB ostao ključni čimbenik destabilizacije realnog gospodarstva i rasta vanjskog duga, smatra Lovrinčević.
Govoreći o stanju i prioritetima reforma u Srbiji, predsjednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Đuričin kazao je da je toj zemlji potreban održiv balans između potrošnje i proizvodnje, da je među tranzicijskim zemljama Srbija među onima s najmanje razvijenim gospodarstvom te da su Hrvatska i Slovenije sada daleko ispred.
