ZAGREB – Sjedinjene Američke Države (SAD) ne spadaju među vodeće hrvatske vanjsko-trgovinske partnere, no zadnjih se godina bilježi znatan rast robne razmjene, s deficitom na hrvatskoj strani.
Od ukupnog prošlogodišnjeg hrvatskog izvoza na isporuke roba u SAD odnosi se 2,8 posto, dok je uvoz iz SAD-a činio 1,9 posto ukupnog hrvatskog robnog uvoza u 2007.
Izravna ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do rujna prošle godine iznosila su pak, prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupno 188,8 milijuna eura, što SAD svrstava na 13. mjesto inozemnih ulagača u Hrvatsku.
Izravna ulaganja iz SAD-a u Hrvatsku u tom razdoblju čine 1,1 posto od ukupnih inozemnih izravnih ulaganja koja su od 1993. do kraja rujna 2007. godine u Hrvatsku iznosila ukupno 16,7 milijardi eura.
Prošle je godine zabilježen značajan rast dolazaka turista iz SAD-a u Hrvatskoj. Tako je Hrvatsku lani posjetilo 181,4 tisuća gostiju iz SAD-a, koji su ostvarili 453 tisuće noćenja, što je porast od 18 posto i u dolascima i noćenjima. No, turisti iz SAD-a u ukupno ostvarenim noćenjima stranih turista u Hrvatskoj sudjeluju sa svega 0,9 posto.
Robna razmjena Hrvatske sa SAD-om bilježi veći rast od 2003. godine, kada je iznosila oko 530 milijuna dolara, u odnosu na 395 milijuna USD u 2002. U 2006. ukupna je međusobna robna razmjena bila na razini od gotovo 700 milijuna dolara, a 2007. većoj od 830 milijuna USD.
Hrvatska je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani u SAD izvezla robe za 347,5 milijuna dolara ili 6,2 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz iz SAD-a povećan 32 posto, na 483,2 milijuna dolara.
Po podacima iz Hrvatske gospodarske komore Hrvatska je lani na tržište SAD-a najviše izvezla draguljarskih predmeta i njihovih dijelova, u vrijednosti od 103,3 milijuna dolara, što čini 29,7 posto ukupnog izvoza na to tržište. Slijedi izvoz lijekova u vrijednosti od 78,36 milijuna dolara te revolvera i pištolja, u vrijednosti od 37,69 milijuna dolara.
Iz SAD-a je pak lani najviše uvezeno osobnih automobila i drugih motornih vozila za prijevoz osoba, u vrijednosti od 32,6 milijuna dolara, lijekova u vrijednosti od 24,5 milijuna dolara, dok je strojeva za automatsku obradu podataka uvezeno za 21,8 milijuna dolara, a instrumenata i aparata namijenjenih za medicinske svrhe za 21,2 milijuna dolara.
Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, od 1992. kada je Hrvatska počela dobijati pomoć u okviru tog programa, dala je više od 320 milijuna dolara pomoći za ekonomske i fiskalne reforme, jačanje demokratskih institucija i lokalne samouprave, stvaranje programa za poljoprivredni razvoj, stručno usavršavanje za više od četiri tisuće hrvatskih državljana, jačanje privatnog sektora.
Sjedinjene Države pružile su kroz USAID i potporu hrvatskim nastojanjima za ulaskom u NATO i EU. Američki proračun za 2006. bio je posljednji u kojem su bila predviđena sredstva USAID-a za Hrvatsku i taj program prestat će raditi u Hrvatskoj ove godine.
Sjedinjene Države, prema podacima State Departmenta, dale su od 1998. više od 13,4 milijuna dolara pomoći za razminiravanje.
