ZAGREB – Građanska udruga za promicanje dijaloga, tolerancije i zajedništva "Forum hrvatske sloge" organizirala je 9. prosinca predavanje vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, izvijestio je HKR. Kardinal Puljić je u predavanju predstavio statističke podatke zemlje u kojoj od 1991. godine nije bilo popisa stanovništva, te se ne može sa sigurnošću prikazati sadašnja slika kraja.
No, kao zanimljivost života u BiH spomenuo je oko 14,5% nepismenih, 40% nezaposlenih, prosječnu plaću od 500 maraka (oko 2000,00 kuna) i prosječnu mirovinu od 200 maraka (cca 800,00 kuna). "Bosna i Hercegovina zemlja je s dva entiteta, četiri tradicionalne vjerske zajednice i crkve – islamska vjerska zajednica, Srpska pravoslavna Crkva, Katolička Crkva i Jevrejska zajednica. U zemlji se primjećuje i stalni porast islamskoga stanovništva", rekao je kardinal Puljić i podsjetio na podatak iz 1991. godine prema kojem u BiH ima 18% Hrvata, 31,2% pravoslavnih Srba i 43,5% muslimana.
Govorio je i o sudbonosnom "i" za Bosnu i Hercegovinu, te je ona tijekom povijesti postala zemlja različitih kultura i civilizacija, zemlja preklapanja religijskoga i nacionalnog identiteta, zemlja u kojoj su križ i polumjesec istodobno blizu i daleko. U tom je kontekstu važan i govor o miru, te je kardinal Puljić istaknuo kako "zauzimanje za istinu otvara put praštanja i pomirenja". Jednako je važan i popis stanovništva kojega vrhbosanski nadbiskup smatra "nužnim, jer bi se tako uočile stvarne posljedice rata".
Situacija Crkve nakon rata bila je teška. Broj vjernika je prepolovljen, a oko 1000 vjerskih objekata (crkava, kapela, župnih kuća i sl.) je srušeno. No, "danas gotovo svaka župa nešto obnavlja, a prvo što smo pokrenuli nakon rata bile su katoličke škole, jer je to jamstvo povratka", rekao je kardinal Puljić i ukazao na zasluge svećenika koji su ostali s narodom i hrabrili ih na povratak. Za očuvanje identiteta Hrvata, koji su najstariji i autohtoni narod u BiH, kardinal Puljić važnom smatra školu, hrvatski jezik, medije, ostvarenje jednakih prava i Hrvate kao politički subjekt u društvu, za što je potrebno "jedinstvo hrvatskoga korpusa, no potrebna je i podrška Republike Hrvatske".
Govoreći o poticajima Crkve za opstanak Hrvata u BiH, podsjetio je na gospodarske forume koju su proizašli iz Tjedna solidarnosti, projekta dvaju Caritasa, Hrvatskoga i Caritasa BK BiH u suradnji s hrvatskim gospodarstvenicima. "Crkva će se obnoviti, jer narod voli Crkvu. Ali pitanje je kako ljudima vratiti volju za život?", rekao je kardinal Puljić i podsjetio na pokretanje Agencije za potporu programa razvoja maloga poduzetništva u BiH. No, kao ideju spomenuo je i program pokretanja Fondacije za mikrokreditiranje. "Crkva je potpora takvim programima, više od toga ne može", rekao je kardinal Puljić i nastavio kako zato očekuju "djelovanje naših političara, a važan je i stav Vlade RH". Primijetio je kako veliki broj ljudi još nije krenuo u prodaju svojega zemljišta u BiH, "još ih veže stari kraj i zavičaj. Nadam se, ako budemo otvarali perspektive rada, ovdje će živjeti čovjek kad bude mogao opstati od svojega rada".
U raspravi nakon predavanja postavljeno je i pitanje trećeg entiteta u BiH. Govoreći o tome, kardinal Puljić je podsjetio kako je Daytonski sporazum 1995. godine "ozakonio nepravedan mir stvarajući dva entiteta", a stvaranjem Republike Srpske "ozakonio je ratni zločin". Stoga, kada bi se stvorio i treći entitet, primjerice hrvatski, nastavilo bi se graditi na nepravednom daytonskom miru. Vrhbosanski nadbiskup podsjetio je i na statističke podatke koji govore o etničkom čišćenju na teritoriju Republike Srpske. Kako je rekao, prije rata, tamo je živjelo oko 220 tisuća Hrvata, danas ih je svega 13 tisuća. Zato kardinal Puljić nije sklon trećem entitetu ako će to značiti potvrdu postojanju Republike Srpske, već traži jednakost, "jednakost pred zakonom, vladavinu zakona i mogućnost življenja od vlastitoga rada. To je uvjet opstanka".
Govoreći o međureligijskom dijalogu, kardinal Puljić rekao je kako nije riječ o teološkom dijalogu, već o praktičnom, što znači "sebe predstaviti, druge čuti". Podsjetio je na susrete vjerskih poglavara kao i na rad Međureligijskoga vijeća. No, također je dodao kako bi "dijalog puno brže išao kad bi postojala pravedna politička rješenja". Kao primjer naveo je čekanje na dozvole za gradnju crkava u gradovima s muslimanskom vlašću, poput Sarajeva. "Nisu jednaka prava za sve ako na gradnju crkve na Grbavici čekamo 10 godina, dok se na drugoj strani džamije grade gdje god žele. Čim nemamo jednakih prava, dijalog je ugrožen", rekao je kardinal Puljić i naglasio kako rješenje očekuje od vlasti, a ne uz pomoć vjerskih poglavara.
Na kraju tribine vrhbosanski nadbiskup izrazio je zahvalnost Vladi RH za projekte koje su posljednje vrijeme pokrenuli za BiH, kao i Hrvatskom Caritasu s kojim je Caritas BK BiH uspješno pokrenuo "Tjedan solidarnosti" čija je poruka: "Niste sami".
