VATIKAN – "Međureligijski dijalog u užem smislu nije moguć", te će riječi pape Benedikta XVI., koje je napisao u pismu talijanskom senatoru i filozofu Marcellu Peri, zasigurno izazvati najrazličitije reakcije.
Na prvi pogled čini se da Papa tom jednom rečenicom ugrožava i odbacuje svu teologiju međureligijskoga dijaloga koja je započeta s Drugim vatikanskim saborom. Nadalje, u vremenu najrazličitijih religijskih i kulturalnih prijepora i sukoba može se dobiti dojam da Papa svojom izjavom samo dolijeva ulje na vatru. No, ako se bolje pogleda Papino pismo, tada o tomu ne može biti ni govora. Papa Benedikt XVI. jasno ističe da nije svaki međureligijski dijalog, nego samo međureligijski dijalog "u užem smislu riječi" nije moguć. Premda Papa ne pojašnjava taj izraz, iz nastavka teksta može se zaključiti sljedeći smisao: prvo – "međureligijski dijalog u užem smislu riječi" označava dijalog koji bi uključivao "uzajamno poboljšanje i obostrano obogaćivanje"; drugo – ako bi takav "međureligijski dijalog u užem smislu riječi" bio moguć, to bi značilo da nijedna religija ne posjeduje istinu, da su sve jednako istinite te se zbog toga trebaju "uzajamno poboljšavati i obostrano obogaćivati". Papa se time zapravo suprotstavlja religijskom relativizmu; treće – mnogo je važniji "međukulturalni dijalog", odnosno analiza, ali i kritika "posljedica" religijskih odluka koje se očituju u određenoj kulturi, a od kojih nijedna religija nije imuna; četvrto – iz navedenoga proizlazi, premda Papa to ne tematizira, da je i dalje moguć i važan "međureligijski dijalog u širem smislu riječi" kao uzajamno upoznavanje i zajednička suradnja oko gorućih tema današnjega čovječanstva, među kojima su i "negativne posljedice" religijskih odluka.
Papino pismo senatoru Marcellu Peri donosimo u cijelosti:
"Dragi senatore Pera, ovih sam dana mogao pročitati Vašu novu knjigu Zašto se trebamo zvati kršćanima? Vaša me se knjiga duboko dojmila. Zadivljujućom poznavanjem izvora i nepobitnom logikom analizirate bit liberalizma, polazeći od njegovih temelja te pokazujući da biti liberalizma pripada njegovo utemeljenje u kršćanskoj slici o Bogu: njegov odnos prema Bogu, a čovjek je slika Božja i od njega smo primili dar slobode. Neoborivom logikom pokazujete da liberalizam gubi svoje uporište i uništava samoga sebe, ako napusti te temelje. Ništa manje me nije dojmila Vaša analiza slobode i analiza multikulturalnosti, gdje ukazujete na nutarnju proturječnost toga pojma te time njegovu političku i kulturalnu nemogućnost. Važna je također i Vaša analiza onoga što mogu biti Europa i europski Ustav, u kojoj se Europa ne treba preoblikovati u kozmopolitsku stvarnost, nego treba pronaći svoj vlastiti identitet, polazeći od svojih kršćansko-liberalnih temelja. Posebno je značajna Vaša analiza pojmova o međureligijskom i međukulturalnom dijalogu. Jasno objašnjavate da međureligijski dijalog u užem smislu riječi nije moguć, ali zato je hitan međukulturalni dijalog koji produbljuje kulturalne posljedice temeljnih religijskih odluka. Dok istinski dijalog nije moguć s obzirom na temeljne religijske odluke, koje bi se time stavile po strani, potrebno se u javnoj raspravi pozabaviti kulturalnim posljedicama temeljnih religijskih odluka. U tom kontekstu dijalog i uzajamno poboljšanje te obostrano obogaćenje su mogući i nužni. S obzirom na doprinos značenju svega toga za današnju krizu etike mislim da je važno što kažete o razvoju liberalne etike. Pokazujete da liberalizam ne mora izgubiti svoj identitet, nego naprotiv, kako bi bio vjeran samomu sebi može se povezati s naukom o dobru, napose s kršćanskim naukom koji mu je sličan. Na taj način liberalizam može ponuditi istinski doprinos prevladavanju krize. Vašom trijeznom racionalnošću, golemim filozofskim saznanjima i snagom argumentacije, prema mom mišljenju, navedena knjiga je u ovom trenutku od velike važnosti za Europu i svijet. Nadam se da će knjiga biti dobro prihvaćena i da će pomoći dati političkoj raspravi, onkraj hitnih problema, onu dubinu bez koje ne možemo prevladati izazov našega povijesnog trenutka. Zahvalan na Vašemu djelu od srca Vam želim Božji blagoslov".
