SARAJEVO –Tema "Svjetla riječi" za veljaču je duhovnost. Prvi tekst govori o Pavlu i prapovjerenju.
Ističe se kako je Apostol naroda vješto čitao ljudsku osobu – vratio je kršćanima i svim ljudima prapovjerenje, jer je apostol i nagovjestitelj prvotne čovjekove prihvaćenosti od Boga.
On je shvatio, formulirao pojam koji je u psihologiji i pedagogiji ključan, jer izražava svijest da je svaki život željen i prihvaćan život, a svaka osoba prije svega prihvaćena od svojih iskona, još prije no što uopće ima šansu zaslužiti prihvaćanje.
Slijedeći prilog "Od Savla u Pavla" podsjeća kako taj obrat ostaje paradigma za svakog čovjeka koji ne želi svoj život provesti u ropstvu nego u slobodnom i odgovornom mišljenju, govoru i djelovanju.
Na temu duhovnosti, sugovornik Svjetla riječi, benediktinac Laurence Freeman ističe kako se danas duhovna glas pokazuje na mnogo načina – drukčije kod mladih na Zapadu koji su se otuđili od institucionalne religije, drukčije u starije generacije koja se oslanja na stabilnije religiozne i društvene strukture.
O povratničkim temama promišlja se u prilogu o Sarajevu, te u tekstu o obnovi trapističke baštine u Banjoj Luci.
U novom broju Svjetlo riječi donosi dvije reportaže o životu Hrvata u iseljeništvu. Prva predstavlja Hrvatsku katoličku misiju u Muenchenu, koja osim što joj korijeni sežu do u vrijeme nakon završetka Drugoga svjetskog rata, ujedno je i najveća HKM u svijetu. Druga reportaža nastoji približiti život Hrvata u dalekoj Australiji s posebnim osvrtom na hrvatske katoličke centre i djelovanje hrvatskih redovnika i redovnica.
U rubrici o pučkoj pobožnosti u prilogu naslovljenom "Vjera Hrvata prije pokrštavanja" daje se osvrt na elemente koji su sačuvani iz doba kada su Hrvati bili poganski narod. Sadašnja saznanja prema rekonstrukciji praslavenskog, a time i hrvatskog mita oslanjaju se na otkrića o zajedničkom korijenu indoeuropskih naroda.
Uz niz priloga o događanjima u Crkvi na području Bosne i Hercegovine, te u svijetu, list donosi i sjećanje na nedavno preminulog bivšeg provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petra Anđelovića.
