ZAGREB – U Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu danas je predstavljen dokument Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" pod naslovom "Prava i dužnosti prema vodi i moru". Dokument su predstavili predsjednik Komisije HBK Iustitita et pax biskup Vlado Košić te članovi te Komisije fra Božo Vuleta i dr. Neven Šimac.
Biskup Košić je naglasio kako se na ovom dokumentu najavljenom u siječnju radilo više mjeseci. Potporu dokumentu dali su prof. Igor Zidić, predsjednik Matice Hrvatske i prof. dr. Ivo Banac, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, bili su također konzultirani predstavnici nekih drugih ustanova i institucija, no radi ljetnih mjeseci, nisu se uključili. Dokument ima dva dijela. U prvom se govori o pitkim vodama kojima je Hrvatska prebogata te našoj odgovornosti koju imamo prema izvorima pitke vode. Drugi dio je posvećen moru, koje također Hrvatska baštini kao Bogom dano dobro i nešto za što smo dužni brinuti se. Biskup Košić je istaknuo kako se u dokumentu prije svega progovara s vjerničkog, kršćanskog stava. Diskurs nije politički, no Komisija ističe da se često Crkvene izjave tumače iz različitih drugih kutova. Prvenstveni je cilj dokumenta iz vjere progovoriti o stvorenjima, o onome što nam je Bog darovao, za što smo odgovorni i za što se kao vjernici trebamo brinuti, a onda na to upozoriti i cjelokupnu društveno-političku javnost koja ima odgovornost donositi zakone i brinuti se za ta naša dobra, rekao je biskup Košić.
Fra Božo Vuleta je predstavljajući prvi dio dokumenta o vodama, naglasio kako je dokument inspiriran vjerničko-etičkim pobudama, jer voda kao i druga stvorenja su Božji govor. Bog je svojom riječju stvorio svijet, ali je isto svojom riječju povjerio čovjeku da taj dar kao i dar života općenito čuva. Na to se nadovezuje čovjekov odgovor, i u njemu je korijen čovjekove odgovornosti za stvoreno. Na to nas potiče i građanska odgovornost, te je u tome smislu fra Vuleta podsjetio kako zakonski okvir obvezuje uključivanje svih zainteresiranih sudionike. Stoga je i ovaj dokument doprinos toj brizi za vodu. Podsjetio je kako je u Sabor upućena četvrta verzija Strategiji o vodi. Ovim dokumentom se željelo dati doprinos da se zakonskim mjerama osigura da voda ostane javno dobro, a njezina cijena razumna, pravična i socijalna, da ekonomska računica mora biti na opće dobro zajednice, a ne privatnog kapitala. Dakle riječ je o brizi za očuvanje tog prirodnog bogatstva, o kojem doslovno ovisi život s obzirom da je ugrožavanjem voda ugrožena i proizvodnja hrane. Pozornost je posvećena i etičkom vidiku gospodarenja vodom, odnosno zaštiti vode koja neizbježno uključuje solidarnost, a ta solidarnost se odnosi na međugeneracijsku solidarnost, međunarodnu, tj. globalnu solidarnost i pravednost, socijalnu solidarnost i pravednost, te poštivanje načela supsidijarnost što uključuje i sudjelovanje lokalnog stanovništva u planiranje ovakvih dokumenata. Stoga je fra Vuleta iznio i prijedlog Komisije, a to je da se nezavisnim stručnjacima povjeri izrada nove kratke, jasne, europski koncipirane Strategije upravljanja vodama uz sudjelovanje javnosti i suradnju korisnika, građanskih udruga, gospodarstvenih subjekata i susjednih država.
Predstavljajući drugi dio dokumenta o moru, dr. Neven Šimac je naglasio kako je bila namjera prije praznika senzibilizirati hrvatsku javnost na potrebu da se to dobro očuva, jer to dobro nije samo dobro ove generacije, i treba se potruditi ostaviti ga barem ovakvog budućim generacijama. Ovim se dokumentom stoga htjelo ukazati na karakter tog općeg dobra. Također se htjelo ukazati na to kako se u političkim krugovima ponovno govori o jednom projektu za koji se mislilo da je nešto što pripada prošlosti. Riječ je o projektu „Družba Adria", tj. projektu izvoza ruske, sibirske visoko sumporne nafte preko hrvatskog Jadrana. Projekt predviđa uplovljavanje u Jadran raznih tankera koji će iskrcavati balastne vode najvjerojatnije pred Omišljem, a postoji opasnost da u tim balastnim vodama bude mnogo zaraznih tvari, bakterija i da se tako brzo promijeni ekosustav Jadrana te da se ono što je danas velika Hrvatska prednost, a to je čisto more, uništi. Dr. Šimac je podsjetio kako je prije gotovo osam godila stradalo Crno more, 75% flore i faune je nestalo. To se ne mora uvijek dogoditi, ali je opasnost vrlo velika. To je razlog zbog kojega je stručna komisija Ministarstva zaštite okoliša ovaj projekt odbila. No, tada je javna tvrtka pokrenula sudski spor, koji još do danas nije riješen. Naglasio je, kako je naftovod koji prolazi kroz Hrvatsku star 30 godina, nije dobro održavan, i ono što je najbitnije prolazi područjem gdje se nalaze veliki izvori vode koji se ne smiju ugroziti jer ne postoje alternativni načini opskrbe Like, Gorskog kotara, Primorja i Sjevernog Jadrana. K tome, dr. Šimac je podsjetio kako Hrvatska time preuzima na sebe težak rizik te istaknuo kako nema uopće za tim potrebe.
Temeljem svega navedenoga, Komisija HBK "Iustitia et pax" podsjeća kako nitko nema pravo ugroziti hrvatsku "prirodnu rentu" – pitke vode i Jadransko more. Stoga poziva na razboritost i odgovornost, jer ovaj naraštaj nema pravo ni onečistiti, ni rasprodati prirodne izvore vode, a niti dopustiti da se balastnim vodama i izlijevanjima nafte uništi Jadransko more. Komisija se obraća javnosti i demokratski izabranim zakonodavnim i izvršnim vlastima Republike Hrvatske ovim dokumentom i molbom da se, s jedne strane, izradi nova strategija za upravljanje vodama koja će zaštititi to veliko i vrijedno prirodno dobro. S druge strane, Komisija je svjesna da će pune mjere zaštite od balastnih voda biti međutim moguće primijeniti najranije od 2016. godine, kada tehnologija njihove obrade na samom brodu, u skladu s međunarodnom Konvencijom o balastnim vodama, postane obavezna. Do tada su nositelji vlasti – i odgovornosti – u Republici Hrvatskoj dužni paziti da svojim postupcima ne ugroze prirodnu rentu Jadranskog mora koja mora ostati trajna vrijednost i pravo za sve naraštaje. Tu svoju dužnost oni trebaju izvršavati u skladu s europskim načelom opreza, a ne neovisno o prevladavajućem javnom mišljenju građana. Komisija dobro zna da hrvatska vlada ima pravo i dužnost stvoriti uvjete da se osigura opskrba hrvatskih domaćinstava i gospodarstva i vodom i potrebnim energentima. Komisija u skladu sa svojim pozivom, skrbeći se za stvoreno, za socijalnu pravednost i mir, te za međunaraštajnu uzajamnost, želi izraziti nadu da će javne vlasti znati i htjeti ne-ugroziti, nego zaštititi i promicati te dvije hrvatske, dobrotom Stvoritelja – ovom naraštaju na čuvanje povjerene vrijednosti: obilne i dobre vode te čisto, vrijedno i lijepo Jadransko more.
