PEČUH – Ponovni ukop posmrtnih ostataka bivšega pečuškog biskupa Janusa Pannoniusa Česmičkoga, velikana naših krajeva, humaniste, latinskog pjesnika i slavonskoga bana, upriličen je 21. listopada u katedrali u Pečuhu.
U ime nazočnih biskupa iz Hrvatske mons. Antuna Škvorčevića, mons. Josipa Mrzljaka, mons. Đure Hranića te generalnog tajnika HBK mons. Vjekoslava Huzjaka, nazočne na svečanom činu pozdravio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. "Ove godine naše dvije biskupije Pečuška i Đakovačka izradile su zajednički projekt pod naslovom Naša europska baština. Riječ je o monografiji i DVD-u u kojima je europskoj javnosti predstavljeno po tridesetak objekata kulturne baštine s područja naših dviju biskupija. I taj je projekt dokaz kako nas kulturna baština povezuje ne poznajući granice. Osim što nas povezuje zajednička kulturna baština povezuju nas ljudi i njihova djela koja također prelaze granice nacija i država. Među njih spada velikan srednjega vijeka, kojim se ponosi Pečuška biskupija i Hrvatska (Slavonija), čijim se imenom diči prastaro pečuško sveučilište, osnovano davne 1367. godine, a to je Janus Pannonius Česmički", istaknuo je nadbiskup Srakić.
Podsjetio je da je Česmički veoma mlad poslan na studij humanističkih i pravnih znanosti u Italiju gdje je brzo stekao ugled kao pjesnik i literat. Postao je pečuškim biskupom, a poslije je uz Ivana Thuza imenovan banom Slavonije, no nakratko (1469-1470). Umro je u Hrvatskoj, na Medvedgradu, a pokopan u pavlinskoj crkvi u Remetama kraj Zagreba, godine 1472. Ubrzo su prema kraljevoj naredbi njegovi zemni ostaci preneseni u Pečuh.
"Diče se njime i Hrvatska i Ugarska a i šire, jer njegovo životno djelo ne pozna granica. Smatram da bi se i na njegov grob mogle staviti riječi s groba Isaaka Newtona napisane u Westminsterskoj opatiji: "Čestitajte si, smrtnici, što je postojao ovaj slavni ures roda ljudskoga". Čestitamo na inicijativi, zahvaljujemo na pozivu i radujemo se što ovim svečanim činom naša generacija daje dužnu počast velikanu naših krajeva i naših naroda", zaključio je nadbiskup Srakić.
oslan na studij humanističkih i pravnih znanosti u Italiju gdje je brzo stekao ugled kao pjesnik i literat. Postao je pečuškim biskupom, a poslije je uz Ivana Thuza imenovan banom Slavonije, no nakratko (1469-1470). Umro je u Hrvatskoj, na Medvedgradu, a pokopan u pavlinskoj crkvi u Remetama kraj Zagreba, godine 1472. Ubrzo su prema kraljevoj naredbi njegovi zemni ostaci preneseni u Pečuh. "Diče se njime i Hrvatska i Ugarska a i šire, jer njegovo životno djelo ne pozna granica. Smatram da bi se i na njegov grob mogle staviti riječi s groba Isaaka Newtona napisane u Westminsterskoj opatiji: "Čestitajte si, smrtnici, što je postojao ovaj slavni ures roda ljudskoga". Čestitamo na inicijativi, zahvaljujemo na pozivu i radujemo se što ovim svečanim činom naša generacija daje dužnu počast velikanu naših krajeva i naših naroda", zaključio je nadbiskup Srakić.
