ZAGREB – "Otkuda uopće tako silna moć i žilavost izmišljenom broju jasenovačkih žrtava (prema današnjim znanstvenim istraživanjima) koji suvereno, neokrnjeno i nedodirljivo već desetljećima vlada u glavama ne samo nekih običnih ljudi nego i brojnih znanstvenika, političara, novinara i drugih javnih djelatnika? Naime, očekivala bi se svojevrsna korekcija krivih i lažnih povijesnih zaključaka nakon urušavanja ideološkog jednoumlja, no to se kod mnogih, nažalost, nije dogodilo" – dio je članka novinara Tomislava Vukovića iz najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. svibnja) u kojem se pod naslovom "Antifašistički borci krivi su za 700.000 žrtava u Jasenovcu" piše o ulozi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata u stvaranju jasenovačkog mita, pri čemu autor podsjeća na već objavljenu i povijesno dokumentiranu činjenicu prema kojoj su subnorovci kao "produžena ruka vladajuće Komunističke partije, svjesno sudjelujući u preuveličavanju jasenovačkih žrtava, počinili veliki povijesni zločin protiv hrvatskog naroda… a sve u službi razvijanja monstruozne teorije o genocidnosti hrvatskog naroda".
Nedavno objavljeno izvješće američke nevladine udruge Freedom House o slobodi medija u svijetu za 2007. godinu prema kojem su Hrvatsku, ocijenivši njezine medije kao "djelomično slobodne" rangirali na 78. mjesto poslužilo je uredniku lista Ivanu Mikleniću kao polazište za komentar u kojem promišlja nad stanjem medija u našoj državi. Ocjenu američke udruge o "djelomičnoj slobodi" hrvatskih medija protumačio je riječima da su oni "dijelom sredstvo ili produljena ruka nekih čimbenika koji instrumentaliziraju, zlorabe medije ili medijske priloge za svoje interese". Istaknuvši tri najčešće interesne skupine koje medije zlorabe na globalnoj, svjetskoj razini, važnim smatra otkriti tko to suvremenome hrvatskom društvu može zlorabiti medije i medijske proizvode. Navevši koga se to na osobit način tiče u današnjem, aktualnom trenutku, kad su mediji umiješani u svaki život svakoga suvremenog čovjeka, komentator je istaknuo: "Krajnji je čas da se svi hrvatski građani, a osobito vjernici katolici, počnu baviti medijima, pratiti ih s puno više kritičnosti, bolje i dublje ih razumijevati, i to ne samo po onome što je vidljivo na prvi pogled nego i po onome što je u pozadini medijskih uradaka i samih medija".
Još uvijek aktualne teme "pomlađene" splitske rive i zagrebačkog Cvjetnog prolaza tj. moguće devastacije povijesnih gradskih jezgra koje su hrvatsku javnost "digli na noge" potaknule su novinara Ivana Uldrijana da u rubrici "Intervju" o ovome porazgovara sa stručnjakom za graditeljstvo i prostorno uređenje mr.sc. Vladimirom Krtalićem, dipl. inž. graditeljstva i stalnim sudskim vještakom za graditeljstvo. Navevši primjer kako se u Njemačkoj gospodari prostorom mr. Krtalić je posebno istaknuo važnost dugoročnih razvojnih programa kojih sada u Hrvatskoj uglavnom nema ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini.
Između stalnih rubrika lista vrijedno je spomenuti "zapažanja" aktualnih društvenih događanja kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb koja započinje pitanjem "Je li generacija učenika završnih razreda postigavši svoj prvotni cilj odgode državne mature još nešto ostvarila?". Rubrika "Susret" posvećena je jednom od najznačajnijih pera suvremene hrvatske književnosti, književniku kršćanskog nadahnuća Danielu Načinoviću. S njim je u povodu Dana hrvatske knjige i polustoljetnog djelovanja pulske Gradske knjižnice i čitaonice u kojoj je upravo održano predstavljanje njegova najnovijeg djela razgovarala Gordana Krizman. Mr. sc. Valerija Kovač teološkim osvrtom zaokružila je promišljanje "Pred tajnom Boga"; Darko Grden piše o rezultatima istraživanja o čitanju Svetoga pisma provedenog nad 13.000 odraslih ispitanika u 9 zemalja te o glavnim odrednicama izrađene studije o tome a koja je predstavljena u Vatikanu.
"Agronomski stručnjaci na svim svojim skupovima ponavljaju podatak i procjenjuju da se optimalno obradom poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj može hraniti oko 26 milijuna ljudi. Unatoč toj procjeni, lošim gospodarenjem poljoprivrednim dobrima Hrvatska uvozi, a zemljane površine ostaju neobrađene, zapuštene" – ovako je svoj prilog naslova "Hrvatska ima budućnost u ekološkoj proizvodnji" započeo novinar Vlado Čutura. Da su bogatstva Hrvatske, kad već nisu domaći, prepoznali inozemni ulagači, potvrđuje i jedan od projekata, u članku predstavljen, koji se provodi na području Hrvatske, a riječ je o ekološkoj proizvodnji hrane u Udruzi za organsko-biološku proizvodnju iz Osijeka "Biopa".
Prozvan najplodonosnijim autorom hrvatske glazbeno-duhovne scene s 5 singla ploča, 15 albuma, 6 video-programa objavljenih u 40 godina bavljenja popularnom duhovnom glazbom i 30 godina stvaralaštva u glazbeno-duhovnoj diskografiji "fratar s gitarom" fra Šimun Šito Ćorić za list otkriva neka od najzanimljivijih iskustva koja je stekao prenoseći Božju poruku pjesmom diljem svijeta.
U ovotjednoj se reportaži čitateljima predstavljaju župljani dviju župa slavonske Posavine – Bebrina i Dubočac dok o jedinstvenom spoju tradicije i duhovnosti koji i danas živi u starome slavonskom običaju – duhovskom ophodu ljelja piše Mihael Sokol.
O rođendanu Crkve – svetkovini Duhova, svetoj Potvrdi (Krizmi) i darovima Duha Svetoga prigodno pišu mladi novinari Glasa Koncila u svojoj redovitoj rubrici "Mladi mladima".
