ĐAKOVO – Stotinjak djelatnika iz stranačkoga i političkog života s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije susreli su se 9. prosinca jedanaesti put s nadbiskupom đakovačko-osječkim dr. Marinom Srakićem i pomoćnim biskupom dr. Đurom Hranićem. Susret je bio posvećen temi "Slavonija – regionalni razvoj i nacionalna konkurentnost".
Nakon pozdrava nadbiskupa Srakića, u temu je uveo dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i za društvena pitanja, istaknuvši kako je ovo već treći susret posvećen problemima Slavonije, što odražava brigu Crkve za probleme kroz koje prolazi ta regija.
Radni dio susreta započeo je predavanjem "Slavonija – regionalni razvoj i nacionalna konkurentnost" dr. Saše Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba. U uvodu je istaknula kako je svaka država dužna prilikom izrade strategije razvoja razumjeti svoj lokalni, ali i globalni kontekst djelovanja. Ono što je specifično hrvatski kontekst može se sažeti u tri bitna obilježja – negativni demografski trend, koji nas stavlja u situaciju nedostatka radne snage; ratne i poratne štete, koje su prema općeprihvaćenim procjenama oko 1,5 godišnjeg bruto društvenog proizvoda te velike razlike u bruto društvenom proizvodu po regijama. Za ispravno razumijevanje našega konteksta značajno je uzeti u obzir i percepciju koju o našim gospodarskim mogućnostima imaju građani EU. Dalmacija je tako, prema jednom češkom istraživanju, prepoznata kao europski gospodarski ponos, a Slavonija ne. Ta nas činjenica ne smije obeshrabriti, već nam mora biti poticaj da prirodnim i gospodarskim resursima bogatu Slavoniju predstavimo u drugom svijetlu, istaknula je dr. Borić. Smatra da rješenje ne treba tražiti kod gospodarstvenika, već u okvirima javnih politika, koje bi trebale djelovati u tri smjera: Prvo, na što treba biti usmjerena razvojna strategija jest stvaranja sinergije na tzv. "Putu hrane". Riječ je o koridoru od Zagreba preko Varaždina, Petrinje, pa sve do Iloka, na kojemu postoji veliki broj proizvođača hrane, koji dobro funkcioniraju svaki za sebe, ali nedovoljno kao cjelina. Rezultat te nepovezanosti jest nepostojanje prave konkurencije kvalitete proizvoda i gospodarskog identiteta, što izravno priječi stvaranje dodane vrijednosti kao cilja prema kojem treba ići. Potrebno je stoga, povezati proizvodne kapacitete pojedinih proizvodnih središta na putu hrane, kako bi na taj način bio olakšan protok između proizvođača i potrošača.
Nema suvremenog razvoja bez razvoja malih gradova, koji će biti međusobno umreženi. Preduvjet umreženja su povijesne ceste, koje već postoje ali je njihova gospodarska vrijednost zanemarena. Nažalost, u Hrvatskoj nije zaživjela ideja da joj takav sustav potreban, niti ima volje za provođenjem ovakvog umrežavanja. Uz razvoj malih gradova usko se veže i nužnost očuvanja kulturne baštine, koja je u Slavoniji na poseban način zastupljena u baroknom stilu. Mali gradovi stoga moraju, ukoliko žele zadržati mlade, biti istodobno tradicionalni i moderni. Dr. Borić zaključno je istaknula potrebu brendiranja regije. Slavonija se, naime, mora zaštititi kao kreativna regija, dobre hrane i očuvane prirode, te tako zaštićena izići na EU tržište.
Uslijedila su kratka izlaganja predstavnika stranaka o njihovu viđenju strategije razvoja Slavonije, pri čemu je istaknuta edukacija, kao put za izgradnju na današnjem globaliziranom tržištu kompetentnih i stručnih građana, potreba zaštite prirodnih resursa, otvaranje proizvodnje i ulaganja stranom tržištu i investitorima.
Pred kraj radnoga dijela sudionicima se još jednom obratio nadbiskup Srakić, osvrnuvši se na temu razvoja riječima Ivana Pavla II. kako je solidarnost novo ime mira, te da zbog toga svaki razvoj u sebi mora sadržavati dimenziju solidarnosti. Na kraju susreta nadbiskup se nakratko susreo sa svakim sudionikom i darovao im Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj.
