ĐAKOVO – U organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je 15. studenoga četvrti Studijski dan drugog ciklusa, s temom "Razvojne perspektive Slavonije".
Četrdesetak sudionika pozdravili su voditelj Ureda dr. Vladimir Dugalić i pročelnik Centra mr. Gordan Črpić. Dr. Dugalić pojasnio je da se za ovaj susret odabrala ista tema kao i na proteklom, ali sada s drugim predavačima, kako bi se promišljanje o toj aktualnoj problematici dodatno produbilo. U tijeku susreta sudionicima su se pridružili đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić i pomoćni biskup Đuro Hranić.
Prvo predavanje radnog dijela susreta održao je dr. Dugalić, koji je o temi Ekonomski (neo)liberalizam i socijalni nauk Crkve promišljao u perspektivi rada kapitala i općeg dobra. Rad, prema učenju socijalnog nauka Crkve, uvijek ima prednost pred kapitalom, jer njime čovjek ne preobražava samo prirodu, već postaje više čovjekom. U skladu s tim, istaknuo je dr. Dugalić, Crkva se zalaže za slobodu rada, ali i potrebu njegovog nadziranja od strane društva i države, jer se njegov cilj ne ispunja u pojedincu, već dobru cijeloga društva. Crkva tako prihvaća slobodu tržišta pod uvjetom da ta sloboda nije apsolutna, tj. da je nadzirana, kako se profit ne bi pretvorio u jedinu čovjekovu vrijednost. Tako promatran rad i profit dolaze u usku vezu s pitanjem odnosa privatnoga vlasništva i općeg dobra. Socijalni nauk Crkve promatra ih kroz perspektivu pravedne raspodjele dobara, koja se temelji na učenju kako su dobra ovoga svijeta namijenjena svima. Zbog toga nitko nema pravo zadržavati za sebe više nego mu je potrebno, dok drugi nema ni ono što mu je nužno. Postoje i određena nacionalna bogatstva poput vode, nafte, plina, mora i druga, koja nisu na prodaju, jer svi članovi društva imaju pravo participirati na njima. Stoga, zaključio je dr. Dugalić, na državi je zaštiti ta bogatstva, te vršiti zamjensku funkciju u gospodarstvu kada to zahtijeva opće dobro, poput zaštite građana od monopola i vršenja pripomoćne uloge kada niže instancije nisu u mogućnosti riješiti problem.
Predavanje "Slavonija – kako razviti strategiju za plodnu regiju?" održala je dr. Saša Poljanec Borić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Dr. Borić istaknula je tri posebno bitna obilježja hrvatskog društva, na koja država mora obratiti posebnu pozornost u planiranju razvojne strategije. Prvo, radikalni demografski pad koji Hrvatska proživljava od 1990., koji ima jak negativan utjecaj na gospodarski rast, jer je usko vezan uz kvantitetu radne snage. Drugo, materijalna šteta uzrokovana ratnim razaranjima, a koja se procjenjuje na oko 30 milijardi dolara, što je veličina 1,5 bruto društvenog proizvoda. Kao treće obilježje hrvatske realnosti dr. Borić istaknula je velike razlike u razvijenosti hrvatskih regija. Naime, grad Zagreb i zagrebačka regija, nasuprot ratom zahvaćene Slavonije i dvije primorske županije, ima čak više od sedam puta veći bruto društveni proizvod. U nastavku je dr. Borić pozornost usmjerila u isticanje neadekvatno iskorištenog potencijala tzv. puta hrane, a koji ima izravne posljedice na sam tempo razvoja regije. Put hrane je naime koridor od Zagreba, preko Varaždina, Petrinje, pa sve do Iloka, na kojemu postoji veliki broj proizvođača hrane, koji dobro funkcioniraju svaki za sebe, ali nedovoljno kao cjelina. Rezultat te nepovezanosti je nepostojanje prave konkurencije kvalitete proizvoda i gospodarskog identiteta, što izravno priječi stvaranje dodane vrijednosti kao cilja prema kojem se treba ići. Temelj za rješavanje takve situacije dr. Borić vidi u ispunjavanju tri preduvjeta na razini nacionalnog i regionalnog programa razvoja. Nužno je povezati proizvodne kapacitete pojedinih proizvodnih središta na putu hrane da bi se olakšao protok između proizvođača i potrošača. Drugo, ostvarenje kultiviranog ambijenta, pod koji se između ostalog ubraja i sustav povijesnih cesta. Naime, održavanje povijesnih cesta je nužan preduvjet za suradnju s tercijarnim sektorom, kao potrošačem (npr. turizam) koji podržava proizvodnju hrane. Kao posljednji preduvjet istaknuta je nužnost zaštite povijesne baštine, koja proizvodu daje kulturološku posebnost. U završnom dijelu dr. Borić istaknula je potreba zaštite čistoće Jadrana kao turističke destinacije s ciljem razvoja Slavonije kao proizvođača hrane.
Predavanje "Održivi razvoj Slavonije" održala je saborska zastupnica i predsjednica kluba HSS-a Marijana Petir. Napomenula je kako se u javnosti stječe dojam da su ulaganja u Slavoniju od strane države nedovoljna, što je u velikoj mjeri uzrokovano neadekvatnom komunikacijom između državnih, regionalnih i lokalnih vlasti. To je mišljenje predstavila kao neutemeljeno, jer podaci pokazuju da su u Slavoniju unatrag nekoliko godina uložena velika novčana sredstva, koja zbog spomenute nedovoljne komunikacije nisu adekvatno prezentirana javnosti. Pozitivni pomaci učinjeni su i na razini legislative, od kojih su značajniji: Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, koji je promijenjen u korist malih gospodarstava, što je za rezultat imalo vraćanje 70 tisuća gospodarstava u sustav potpora. Usporedo s tim izrađuju se i druge zakonske mjere s ciljem okrupnjivanja malih poljoprivrednika i uvođenja nacionalne mirovine. Kao velik i žuran problem u današnjem agraru, Petir je istaknula gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, posebno kada je u pitanju državno i privatno namjerno neobrađeno zemljište. Na kraju je ukazala kako se u vidu moraju imati i promjene koje će nastupiti na području potpora kada Hrvatska uđe u EU u kojoj se potpore ne dobivaju za sve oblike agrarne proizvodnje, već samo za neke njezine segmente.
Po završetku prvog predavačkog dijela susreta, svi su se sudionici uključili u rad po skupinama, u kojima su nastavili promišljati o aktualnostima vezanim uz razvoj Slavonije. Od mnogobrojnih promišljanja i ideja koje su se razvile, posebno se može istaknuti želja više vjernika laika o osnivanju udruge poljoprivrednika s ciljem edukacije i informiranja slavonskog seljaka o novim zakonskim odredbama, participiranju na predpristupnim fondovima EU, tržišnim i tehnološkim trendovima i sl. Susret je završen u ranim poslijepodnevnim druženjem uz objed.
