MARIJA BISTRICA – U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, u Crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca središnje misno slavlje na svetkovinu Velike Gospe predvodio je 15. kolovoza s 80.000 hodočasnika zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su bili generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, dekan KBF prof. dr. Josip Baloban, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa prof. dr. Stjepan Baloban, rektor bistričkog svetišta Zlatko Koren te više desetaka svećenika. Kardinala Bozanića, te mnoštvo Marijinih hodočasnika iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva, na početku mise pozdravio je rektor Koren. Podsjetio je kako je prije deset godina na tom prostoru bilo gradilište, a 3. listopada 1998. godine iz magle je izronila Crkva na otvorenom bl. Alojzija Stepinca kako bi pozdravila svog najdražeg gosta papu Ivana Pavla II. Tada je otvoreno ono drugo gradilište, gradilište protkano vrijednostima Evanđelja koje odavde zahvaća svaku župu, pokreće svakog čovjeka, rekao je vlč. Koren te podsjetio na riječi koje je kardinal Bozanić izrekao u svetištu sv. Antuna Padovanskoga na Humcu ove godine o svečevu blagdanu. Riječi su to kojima je kardinal oslikao pobožnost i važnost hodočašćenja u Marijanska svetišta i molitve. Kardinal Bozanić istaknuo je da kao Crkva nastojimo živjeti svoju pripadnost Kristu poput Marije i s Marijom. Pozvani smo rađati njegovu živu prisutnost u srcu čovječanstva, iskušavanoga neprijateljstvom laži. Kršćanin na taj način uči podići pogled prema nebu, promatrati ljepotu, ali i tamu svijeta u svjetlu neba, dok cijelim svojim životom pokušava utisnuti pečat Kristov posvuda gdje nedostaje nade uskrsnuća. Marijino uznesenje u nebo oživljuje smisao pojedinih izbora i vrijednosti koje Crkva predlaže svakomu čovjeku. Veza koja ujedinjuje ljude međusobno i s Bogom ne smije biti utemeljena samo na činjenici rođenja, nego treba biti usklađena i oplemenjena istinom utjelovljenja Isusa Krista.Kardinal je podsjetio kako ove godine bistričko svetište još snažnije privlači pozornost, jer se navršava deseta obljetnica otkako je sluga Božji papa Ivan Pavao II. tu proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Blaženi Alojzije crpio je snagu svoga življenja iz Marijina primjera. Bio je čovjek kršćanske žurbe koja osjeća potrebe bližnjega; čovjek kršćanske šutnje koja se ne gubi u ispraznosti riječi; bio je čovjek služenja koji se nije dao zavarati ponudama koje bi ga odvele s puta poniznosti. Radosni smo što je taj trag svetosti prošao pred našim očima; što je urezan u povijest našega hrvatskog naroda; što je otkrio velika djela Božje prisutnosti, vidljiva svima koji žele živjeti ljepotu neba, podsjetio je kardinal Bozanić, te istaknuo kako proslavom obljetnice beatifikacije želimo ponovno čuti govor svetosti koji naši životi ne smiju zanemariti. Želimo proslaviti i darove milosti koji su vidljivi u ovih deset godina. Stoga je sve pozvao da dublje upoznaju blaženoga Alojzija kao čovjeka vjere i kršćanske kulture, jer njegov život može biti istinsko nadahnuće za svakoga čovjeka, osobito u današnjoj Europi. Teško da postoji i jedan lik europske povijesti dvadesetoga stoljeća koji bi izražavao takav sažetak kršćanske vjere u susretu s ideologijama novijega doba i totalitarizmima: nacizma, fašizma i komunizma koji su pokazali svu snagu grijeha. Da mu život nije bio utemeljen u Kristu, nikada ne bi bio osuđen i trpio, istaknuo je Bozanić, te podsjetio kako je kardinal Stepinac bio čovjek europske kulture, rastao na susretištu jezika i baština naroda kojima je pristupao u radosti kršćanstva. Upoznao je bogatstva drugih, ne odričući se svoje kršćanske ukorijenjenosti, niti se osjećajući ugroženim, da bi se zatvarao pred istinskim vrijednostima. Upravo je zbog toga lakše nego drugi uviđao stranputice i zablude. Stepinčev primjer jasan je smjerokaz našemu crkvenom trenutku. Često nas se proziva da se Crkva previše miješa u politiku. Želim jasno naglasiti da smo to u raznim vremenima imali prilike čuti bezbroj puta, ali da se zbog toga ne ćemo prestati zauzimati za istinu, za čovjeka i dobro društva u kojemu kao kršćani živimo. Mi bez Krista ne možemo, a onaj tko ne može bez Krista, ne može ni bez istine, upozorio je kardinal Bozanić, te pojasnio da upravo oni, koji nam predbacuju takozvano miješanje u politiku, Crkvu guraju u politiku i gotovo sve što se tiče crkvenoga života politiziraju za svoje interese. U tu se svrhu zanemaruju zdrave inicijative Crkve, sprječavaju ostvarivanja naših nastojanja, plaćaju se medijski prilozi koji zdušno promiču antipatičnost prema Crkvi, i obescjenjuju se stvarni uspjesi našega naroda. Kardinal Stepinac, taj dragulj kršćanske europske svetosti, ujedno je i učitelj o tome za kakvu se Europu, u zgodnim i nezgodnim okolnostima, zauzima kršćanin. Imali smo prilike posljednjih mjeseci u nekoliko navrata čuti kako se u Hrvatskoj treba birati ili se biralo između Crkve i Europe, te da se stoga izabire – Europa!? Pitam se što je u toj umjetno stvorenoj dilemi Crkva, a što Europa, jer u suštini ne radi se ni o Crkvi, niti o Europi, nego o hrvatskim građanima, rekao je kardinal te nastavio: Koliko li je samo neistine u tim tvrdnjama i koliko licemjerstva koje razara zdravo tkivo hrvatskoga društva? Još je začudnije to da takve bezobzirne teze, umjetno stvorene dileme, najglasnije zagovaraju baš oni koji su u doba komunizma sprječavali usvajanje europskih vrijednosti; koji su zabranjivali Crkvi komunikaciju i suradnju s Crkvama u drugim europskim i svjetskim državama, koji su nas bili ogradili željeznom zavjesom komunizma, koji su se bojali susreta s drugim narodima i kulturama. Svakomu je imalo poštenom čovjeku znano da su kršćani oduvijek gradili otvorenost i susretljivost koja poštuje slobodu i dostojanstvo čovjeka. Kada se zanemari poslušnost Bogu i njegovoj volji, na to mjesto dolazi netko drugi ili nešto drugo. Zar nismo toliko puta čuli da se nešto mora, da ne možemo drukčije, da je to jedini put. To se odnosi i na osobne opcije i na odluke narodnoga bića, osobito na donošenje zakona. Da se kardinal Stepinac držao takvih stavova, danas ne bismo častili njegovu veličinu, nego bismo tugovali nad njegovom mlakošću. Da je pred rasnim zakonima rekao da se moraju poštovati, koliko bi pripadnika židovskoga i drugih naroda bilo dodatno prognano i pobijeno; da je prihvatio komunističke klasne progone i programe te prešućivao zločine, da je poslušno rekao da mora slušati ono što ide protiv savjesti, bismo li imali kompas za budućnost? Nije mogao donositi zakone jer to i nije posao Crkve, ali je rekao jasno da se s određenim zakonima ne slaže. I to ne samo riječima, nego ljubavlju prema bližnjima, poručio je kardinal Bozanić. Draga braćo i sestre, ponovno povjerimo svoj život, napredak, slogu i zajedništvo naših obitelji, dobrobit hrvatskoga naroda i svega čovječanstva Majci Božjoj Bistričkoj. Molimo našega Blaženika za snagu da se odreknemo grijeha, kako onih koji narušavaju našu osobnu radost, tako i onih koji su izvor trpljenja za društvo i narod u koji nas je Bog pozvao da budemo širitelji njegova kraljevstva. Kao grješni ljudi, obdareni Božjim darom neba, po zagovoru Presvete Bogorodice, ponavljamo s blaženim Alojzijem pred divnim likom Uznesene: "Meni je živjeti Krist", rekao je na kraju propovijedi kardinal Bozanić.Na kraju mise kardinal Bozanić zahvalio je posebno ispovjednicima na službi po kojoj silazi Božji blagoslov, te je istaknuo kako je Velika Gospa na osobit način i blagdan majki. Stoga je potaknuo roditelje da uvijek rado hodočaste sa svojom djecom.Kardinal Bozanić predvodio je 14. kolovoza svečanu misu u novouređenom parku uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u zagrebačkom Stenjevcu. U propovijedi je između ostaloga upozorio da današnje društvo želi iz javnog mnijenja izbaciti razgovor o smrti te poručio da odnos čovjeka prema smrti ne smije biti pasivan i prepuštajući. Misa je počela procesijom s Marijinim kipom od crkve do parka, a kardinala Bozanića i mnoštvo okupljenih vjernika pozdravio je domaći župnik Robert Šreter.
