ZAGREB – Komentirajući izjavu povjerenika za ribarstvo i pomorstvo Europske komisije Joea Borga, međunarodni stručnjak za pravo mora dr. sc. Davor Vidas izjavio je kako Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) nije u izravnoj vezi sa sporom između Hrvatske i Slovenije o razgraničenju na moru.
Rekavši u četvrtak kako za ZERP treba što prije pronaći makar privremeno rješenje, Borg je izjavio kako ZERP ima dva aspekta – prvi se odnosi na granični spor između Hrvatske i Slovenije, a to je "bilateralno pitanje", a drugi na ribarstvo.
"S obzirom na granicu na moru, povjerenik Borg točno ističe da je spor između Hrvatske i Slovenije o razgraničenju na moru bilateralno pitanje. No, nije točno da je pitanje razgraničenja aspekt ZERP-a i s njime u izravnoj vezi, premda je o tome zadnjih godina stvorena vrlo raširena percepcija – ali u suprotnosti s činjenicama i važećim međunarodnim pravom", izjavio je Vidas.
Objašnjava kako je najbliže slovensko kopno u svakom slučaju više od 12 nautičkih milja udaljeno od područja ZERP-a i, štoviše, ta udaljenost je veća od 15 nautičkih milja, a po međunarodnom pravu, teritorijalno more ne može imati širinu veću od 12 nautičkih milja.
Zato je, kako napominje, pitanje razgraničenja između Hrvatske i Slovenije na moru isključivo vezano uz razgraničenje teritorijalnih mora, a ZERP ostaje izvan toga.
"Sve da se Sloveniji prizna suverenost nad cijelim Piranskim zaljevom, pa na taj način dobije polazna crta teritorijalnog mora Slovenije, opet bi – i bez ZERP-a – najbliže otvoreno more ostalo udaljeno više od 12 nautičkih milja. To su nepobitne geografske okolnosti i važeće međunarodno pravo na temelju kojih je jasno da pitanje razgraničenja Slovenije i Hrvatske ne može biti aspekt ZERP-a jer s njim ni prostorno ni pravno nije u izravnoj vezi", tvrdi Vidas.
Po njegovim riječima, razgraničenje koje je u izravnoj vezi sa ZERP-om jest ono između Hrvatske i Italije, i to s obzirom na talijanski ekološki pojas.
"Važno je znati da se to pitanje razgraničenja ne odnosi na granicu između državnog područja Hrvatske i Italije jer pojasi nisu dio nacionalnog teritorija. Zato to otvoreno pitanje razgraničenja ne može postati preprekom u pridruživanju Hrvatske EU", izjavio je.
Vidas navodi kako Borgova izjava o potrebi poštovanja "tradicionalnih ribarskih prava" izvan teritorijalnog mora jest u duhu odredaba Konvencije UN-a o pravu mora koja unutar tuđih gospodarskih pojasa, osobito onih obalnih država koje ne mogu same izloviti cijeli održiv ulov ribe, spominje uvažavanje običajnog ribarenja.
"No Hrvatskoj kao obalnoj državi i dalje pripada pravo nadzora i ovlasti, poput propisivanja uvjeta, načina i područja izlova, te određivanje iznosa kompenzacije", naglašava te dodaje da običajno ribarenje ni u kojem slučaju ne podrazumijeva neregulirani ribolov niti smije voditi uništenju ribljih staništa.
Smatra kako je pritom važno odmah razjasniti da je tu riječ o ribarenju koje se, premda nekoć na otvorenome moru u Jadranu, sada nastavlja u području hrvatskog ZERP-a i da pritom ne može utjecati na određivanje granica ZERP-a.
Podsjeća kako je Italija u diplomatskoj noti, izjavljenoj u povodu ZERP-a UN-u u ožujku 2006., navela primjer "povijesnih ribolovnih prava" kao okolnost zbog koje bi razgraničenje pojasa na moru trebalo biti drukčije od razgraničenja epikontinentalnog pojasa.
"Za razgraničenje ZERP-a i ekološkog pojasa Italije to je irelevantno već zato što je Zakonom o uspostavljanju ekološkog pojasa iz veljače 2006. Italija izričito izuzela ribarstvo", naglašava.
"Aspekt ekološke komponente pojasa, što Borg također navodi, izvan je Zajedničke ribarstvene politike EU-a", ističe Vidas te dodaje da već sada nema zapreka za potpunu primjenu tog aspekta ZERP-a.
S obzirom na Borgovu sugestiju kako se ponajprije mora utvrditi ima li problema sa zagađenjem mora, Vidas podsjeća da je upravo projektima Europske komisije već temeljito dokumentirano da je u Jadranu mnogo ilegalnog izlijevanja nafte i ulja s brodova, što se, bez jurisdikcije obalnih država, ne može efikasno suzbijati.
