Europska unija u pregovorima s Hrvatskom tražit će prijelazno razdoblje vezano uz poglavlje slobode kretanja radnika, doznaje Poslovni dnevnik tako da građani Hrvatske vjerojatno neće moći ravnopravno konkurirati na europskom tržištu rada ni nakon što Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije. Prema početnom prijedlogu zajedničkog pregovaračkog stajališta, svaka članica EU mogla bi, ako želi, odgoditi primjenu ove regulative prvih pet godina nakon ulaska Hrvatske u EU (što je kod posljednja dva proširenja iskoristio dobar dio članica Unije). List piše i o nedostatku određenih radnika u Hrvatskoj, a pogotovo se ističe nedostatak građevinara svih profila, metalaca, turističkih djelatnika i brodograditelja. Samo Istri primjerice treba oko 5000 zidara, no tek se osam učenika školuje za to zanimanje.
Hrvatska se može tješiti da velik broj članica Unije neće vjerojatno iskoristiti mogućnost primjene ovog prijelaznog razdoblja, osobito ne onog dužeg, od pet ili sedam godina, jer je hrvatska populacija i radna snaga malobrojna.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da su se naši radnici ionako već dokazali na europskom tržištu rada gdje slove kao kvalitetna radna snaga. Dodaje i da naši radnici neće ugroziti europsko tržište rada, jer su restrikcije ionako uvedene kao obrana od jeftine radne snage, a kako kaže, slično bi se od nekih jeftinijih radnika trebala boriti i Hrvatska.
