ZAGREB – Hrvatska je i dalje zemlja s malim brojem oboljelih od HIV/AIDS-a, a zahvaljujući uspješnoj terapiji lijekovima mnogi s tom bolešću normalno žive pa je dobar dio oboljelih prešao 50 godina života, istaknuo je voditelj Referentnog centra za AIDS Josip Bergovac na današnjoj konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca.
Ove je godine u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti pregledano ukupno 415 osoba, od kojih terapiju lijekovima uzima njih 338. HIV je dijagnosticiran kod 41 osobe, dok je lani otkriven kod 56 osoba a 2005. je bilo 65 novih slučajeva.
Među oboljelima je i šestero djece, a ove godine je registrirano i jedno novorođenče koje je zarazu dobilo tijekom trudnoće od majke.
Dosad u Hrvatskoj u ovoj godini od AIDS-a nije umrla ni jedna osoba.
Podaci Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je od prvog slučaja zaraze 1984. do danas registrirano ukupno 656 zaraženih osoba. Bolest se razvila kod 270 osoba, zbog čega je 139 umrlo.
Budući da su 42 posto zaraženih homoseksualci, Bergovac drži da je toj populaciji potrebna bolja prevencija. Osim toga, 39 posto zaraženih su heteroseksualci, najčešće muškarci koji su se zarazili izvan zemlje i potom zarazili svoje stalne partnerice, a 9 posto narkomani.
Hrvatskim bolesnicima na raspolaganju je šest lijekova, no u svijetu ih je danas registrirano dvadesetak.
Nedostaje nekih novih lijekova koji izazivaju manje nuspojava ili se mogu uzimati samo jednom dnevno, a nedostaje i lijekova koji se koriste kada liječenje postojećima nije uspješno, rekao je Bergovac. No, interes za registraciju tih lijekova u Hrvatskoj ne postoji jer je riječ o malom broju oboljelih.
Predsjednik Udruge HU/HIV Tomislav Vurušić upozorio je na još uvijek sveprisutnu stigmu prema oboljelima, zbog čega treba uvesti promjene kojima bi se zaštitili podaci o zaraženima.
Po podacima UN-ova programa za razvoj (UNDP), u svijetu je danas preko 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om. Ove godine je otkriveno više od dva milijuna novozaraženih, a umrlo je preko dva milijuna ljudi.
Najveći porast bilježe istočna Europa i središnja Azij
