ZAGREB – Ekonomski stratezi najvećih političkih stranaka na sučeljavanju u organizaciji nordijske i američke gospodarske komore te Britansko-hrvatske poslovne mreže, postigli su visok stupanj suglasnosti oko toga što bi Hrvatska trebala učiniti kako bi privukla izravne strane investicije, ubrzala gospodarski rast i smanjila nezaposlenost.
Damir Polančec (HDZ), Ljubo Jurčić (SDP), Radimir Čačić (HNS), Davor Štern (HSS/HSLS) te Marko Kolaković (HSP) suglasni su da je za brži gospodarski rast potrebno u potpunosti iskoristiti gospodarske potencijale, izgraditi infrastrukturu, decentralizirati državu, profesionalizirati državnu upravu.
Ne slažu se, međutim, u ocjenama koliko je toga u četiri godine mandata uspjela učiniti ova vlada.
Polančec se, naime, usprotivio financiranju gospodarskog rasta zaduživanjem i proračunskim deficitom, a Čačić mu je uzvratio da se Vlada u prikazivanju deficita služi "poznatim trikovima", te da "skriva zdravstvo i brodogradnju".
"Deficit i dalje imamo, a stopa rasta nam je najniža među tranzicijskim zemljama", ustvrdio je Čačić, na što mu je Polančec odgovorio da Vlada deficit nije izračunala sama, te da ga priznaju sve relevantne međunarodne financijske institucije.
Ljubo Jurčić izračunao je, pak, da Hrvatska s dvostruko većom stopom rasta od europskog prosjeka sve više zaostaje za Europom, kad se uzme u obzir koliko taj rast godišnje donese građaninu EU-a, a koliko Hrvatu.
Založio se za stimuliranje investicija s dodanom vrijednošću i kočenje neproizvodnih, dok Kolaković smatra da Hrvatska šansu treba tražiti u malom i srednjem poduzetništvu.
Stranački stratezi suglasni su oko potrebe efikasnije uprave, a Polančec je podsjetio da je Sabor donio zakone koji će omogućiti profesionalizaciju državne uprave, i to tako da se nakon izbora više neće moći mijenjati pomoćnike ministara i zamjenike državnih tajnika.
"Ne morate se brinuti, to će ustrojavati nova vlada", odgovorio mu je Jurčić, na što je Polančec uzvratio kako je riječ o zakonima koje je podržala i oporba, "ili barem oni zastupnici koji su bili u Saboru".
Okupljene gospodarstvenike zanimala je energetska strategija stranaka, a stratezi su se suglasili kako u obnovljive izvore energije i dalje treba ulagati, ali da oni nisu isplativi i da će se morati otvoriti tema nuklearnih elektrana.
Polančec se založio da Hrvatska zarađuje postavljanjem podzemnog kabla kojim će se električna energija transportirati iz BiH, najveće izvoznice, u Italiju, najveću uvoznicu energije u okruženju.
Založio se i za izgradnju elektrane na termalnu vodu na granici Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije.
Publiku je zanimalo i što Vlada kani učiniti s Lukom Ploče. "Poznat mi je taj slučaj i njime se bavim", odgovorio je Polančec, ističući kako "država u toj priči neće igrati ulogu magarca u poslovici Vuk sit, a koza cijela".
Stratezi na kraju nisu krili zadovoljstvo što je sučeljavanje proteklo bez povišenih tonova.
Štern je, tako, kazao kako je "oduševljen zajedništvom koje su sve stranke iskazale", te izrazio uvjerenje da će koalicija HSS/HSLS participirati u idućoj vladi, bez obzira na to tko će je sastavljati.
I Čačić smatra da su stranke pokazale kako su konačno uskladile ciljeve. "Mi znamo što moramo učiniti, pitanje je samo tko to može realizirati. Neki to mogu, a neki ne", zaključio je.
