ZAGREB – Predstavnici Hrvatske će se u petak pojaviti pred Sudskim vijećem Haškog suda u predmetu "Gotovina, Čermak, Markač" kako bi se očitovali o zahtjevu tužiteljstva od 13. lipnja da Sud naloži hrvatskoj strani predaju dokumenata vezanih uz djelovanje topništva i specijalne policije tijekom vojnoredarstvene akcije Oluja.
Na raspravi će u ime Hrvatske nastupiti Frane Krnić, veleposlanik RH u Nizozemskoj, i Gordan Markotić, pomoćnik ministrice pravosuđa.
U podnesku haškog tužiteljstva navodi se kako "Hrvatska nije stavila na raspolaganje vojne dokumente koji se tiču topničkih operacija tijekom Oluje i dokumente specijalne policije koji se odnose na aktivnosti Mladena Markača i njemu podređenih jedinica specijalne policije". Prema tužiteljstvu, radi se o 46 karata i 328 dokumenata koji sadrže 943 stranice o topničkim operacijama u Oluji. Dokumenti, kako tvrdi tužiteljstvo, sadrže niz zapovijedi, izvješća i uputa, te popise meta kojima su raspolagali topništvo i specijalna policija u spomenuto vrijeme. Prema podnesku, radi se o dokumentima koje tužiteljstvo traži od studenoga 2006. godine.
Obrana hrvatskih generala je u svom odgovoru od 24. lipnja zatražila odbacivanje zahtjeva, a Luka Mišetić, branitelj generala Gotovine, tada je rekao da se radi o "suštinski nepravičnom postupku tužiteljstva, svjesno smišljenom kako bi se obranu dovelo u nepovoljan položaj" tri mjeseca nakon početka suđenja. Prema njegovim riječima, tužiteljstvo je na predraspravnim ročištima prije godinu dana odbilo bilo kakvu pomoć suda u nabavi tih dokumenata, dodajući kako se radi o dokumentima upitne relevantnosti za proces.
Sud je ocijenio kako, s obzirom da nije uvjeren da traženi dokumenti nemaju relevantnost i da nije uvjeren da tužiteljstvo nije poduzelo sve potrebne korake da ih pribavi, smatra prikladnim saslušati i argumentaciju Republike Hrvatske po tom pitanju. Sud je također obavijestio Hrvatsku da najkasnije pet dana prije zakazanog saslušanja može podnijeti prigovor u slučaju da smatra da bi otkrivanje tih dokumenata bilo u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima.
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i potpredsjednica Savjeta za suradnju s Haškim sudom Jadranka Kosor rekla je da Vlada tražene dokumente ne može proslijediti jer ih nema.
"Od 788 zahtjeva, Vlada nije djelomično ispunila samo jedan i taj se odnosi na dokumente koje ne možemo pronaći", kazala je Kosor, dodajući da su u nekoliko navrata rekli glavnom haškom tužitelju da tih dokumentata jednostavno nema.
Vlada vjeruje da iscrpni i točni zapisnici i ne postoje jer je tijekom Oluje topništvo brzo mijenjalo položaje, slijedom brzog napredovanja, tako da je većina naredbi do topništva stizala usmenim putem.
Tužiteljstvo je uvjereno da su dokumenti namjerno uklonjeni kako ne bi došli u ruke haškim istražiteljima.
Neselektivno granatiranje Knina od strane Hrvatske vojske kako bi se civilno stanovništvo natjeralo u paničan bijeg jedna je od glavnih teza tužiteljstva kojom se nastoji dokazati postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj u Oluji bio etnički očistiti dijelove Hrvatske koji su bili pod kontrolom Srba.
Do sada je tijekom suđenja trojici hrvatskih generala o granatiranju svjedočilo nekoliko "zvučnih" imena. Dok je zapovjednik UNCRO-a Andrew Leslie tvrdio da je Knin bio izložen neselektivnoj vatri, bivši američki veleposlanik Peter Galbraith je na suđenju izjavio da "štete od granatiranja nisu bile velikih razmjera", a grad je bi "uglavnom neoštećen".
