ZAGREB – Uz donošenje "Zakona o suzbijanju diskriminacije" visoki predstavnici vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj jučer su usuglasili zajedničku izjavu u kojoj, uz ostalo, "pozivaju Vladu RH da otvori široku javnu raspravu o toj temi te da na transparentan način donosi zakone koji će poštivati i štititi sustav vrijednosti na kojem je temeljeno hrvatsko društvo", doznaje se iz Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije (HBK).
Zajedničku izjavu su usuglasili visoki predstavnici Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, Islamske zajednice, Evangeličke Crkve, Reformirane kršćanske kalvinske Crkve i Saveza baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj.
U izjavi koja je dostavljena Hini navodi se kako "vjerske zajednice promiču nauk koji svakom čovjeku daje jednaku vrijednost i dostojanstvo pa vrlo važnom smatraju borbu protiv diskriminacije.
Svjedoci smo učestalih slučajeva diskriminacije u današnjem društvu, u kojem se često materijalni ili neki drugi interesi stavljaju iznad stvarnih interesa osobe, a što rezultira stavljanjem nekih građana u nepovoljniji položaj, primjerice žena, zbog bračnog statusa ili želje da imaju još djece. Stoga, vjerske zajednice pozdravljaju namjeru Vlade RH da borbu protiv diskriminacije i zakonski uredi.
Međutim, smatramo da bi prijedlog Zakona o suzbijanju diskriminacije trebalo značajno doraditi, obzirom na neke pravno nejasne i preopćenite odredbe. Obzirom na postojeće odredbe ne mogu se predvidjeti posljedice koje bi taj Zakon mogao imati u praksi jer zabranjuje diskriminaciju na širok način", navodi se u izjavi.
Visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj ističu kako su "posebice zabrinuti zbog onih članaka ovog prijedloga Zakona koji su u suprotnosti s Obiteljskim zakonom i Ustavom RH.
Obiteljski zakon i Ustav RH štite obitelj i brak, kao prirodnu zajednicu žene i muškarca, a upravo se ti dijelovi Obiteljskog zakona i Ustava RH prijedlogom Zakona o suzbijanju diskriminacije proglašavaju diskriminatornim".
Također navode kako "zabrinjavaju i izjave tvoraca Zakona po kojima bi se i drugi hrvatski zakoni trebali mijenjati u skladu s ovim prijedlogom Zakona.
Na taj se način ugrožavaju vrijednosti na kojima je temeljeno hrvatsko društvo, a među njima su svakako brak i obitelj.
Saborski zastupnici bi kao predstavnici građana, prilikom donošenja svakog, pa tako i ovog zakona, trebali, uz brigu o pravima manjina, zastupati volju, prava i sustav vrijednosti većine u našem društvu a to su vjernici svih vjeroispovijesti kojih u Republici Hrvatskoj ima zajedno više od 95 posto", naglašava se u izjavi.
Visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj nadalje upozoravaju kako "usklađivanje našeg zakonodavstva s europskim ne smije biti izlika ugrožavanju temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. No", kako ocjenjuju, "izgleda da ovdje niti nije riječ o usklađivanju našeg zakonodavstva s europskim, već o nadilaženju europskih standarda, a što u samom uvodu prijedloga Zakona iznosi i sam predlagatelj".
Visoki predstavnici Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, Islamske zajednice, Evangeličke Crkve, Reformirane kršćanske kalvinske Crkve i Saveza baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj zaključuju u zajedničkoj izjavi kako je "za donošenje ovako važnih zakona potrebno odvojiti vrijeme za široku javnu raspravu u koju bi trebale biti pozvane i vjerske zajednice, a što prilikom okruglog stola o ovom prijedlogu Zakona nije učinjeno".
Stoga pozivaju "Vladu RH da otvori široku javnu raspravu o ovoj temi te da na transparentan način donosi zakone koji će poštivati i štititi sustav vrijednosti na kojem je temeljeno hrvatsko društvo.