ZAGREB/STRASBOURG – Europska konvencija o borbi protiv trgovine ljudima, koja se pripremala deset godina, stupila je u petak na snagu u deset članica Vijeća Europe koje su je prve ratificirale, a to su Albanija, Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Hrvatska, Gruzija, Moldavija, Rumunjska i Slovačka.
S 1. svibnjem Konvencija će se početi primjenjivati u Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Norveškoj i Malti.
Potpisana 16. svibnja 2005. u Varšavi Konvencija definira zajedničke propise za sprečavanje trgovine ljudima te obuhvaća seksualno iskorištavanje i prostituciju, prisilni rad, ropstvo, oduzimanje i prodaju tjelesnih organa.
Iako je podatke teško točno odrediti, smatra se da se u Europi godišnji broj žrtava trgovine ljudima kreće između 120.000 do 600.000 osoba, uglavnom žena i djece iz istočne Europe te s juga Mediterana.
U svijetu pak, prema podacima Međunarodne organizacije rada, 2,45 milijuna ljudi godišnje žrtve su trgovine ljudima čime se ostvari zarada od 24 milijarde eura, što je čini trećom najunosnijom zločinačkom djelatnošću nakon trgovine drogom i oružjem, napominje Vijeće Europe.
Konvencija određuje da se žrtvama trgovine ljudima prizna takav status i onemogući da ih policija i vlasti smatraju ilegalnim migrantima ili kriminalcima.
Prema ugovoru, žrtve će imati najmanje 30 dana za oporavak i donošenje odluke o eventualnoj suradnji s vlastima, a moći će dobiti i dozvolu boravka s mogućnošću produljenja, ako to zahtijeva njihova osobna situacija ili ako se njihov boravak pokaže potrebnim radi suradnje u kaznenom postupku.
Također će biti moguće kazneno goniti korisnike usluga žrtve, ako su bili upoznati s time da je osoba žrtva trgovine ljudima.
Konvencija predviđa i mogućnost da se žrtve ne kažnjavaju za slučajeve u kojima su morale sudjelovati u ilegalnim aktivnostima ako su na to bile primorane situacijom.
