ZAGREB – Osobe s intelektualnim teškoćama ne žele izolaciju u stacionarnim domovima već normalan život s ljudima u zajednici, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje o stanju ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama, čiji su rezultati danas predstavljeni u Izvješću za Hrvatsku.
Udruga za samozastupanje i Udruga za promicanje inkluzije, odnosno njihovih deset članova koji su i sami osobe s teškoćama, provele su istraživanje koje je trebalo ukazati na glavne probleme osoba s intelektualnim teškoćama, te pokazati društvu što može učiniti da im se pomogne.
"Želimo odlučivati gdje i s kim ćemo živjeti, gdje ćemo se školovati i raditi, kako ćemo trošiti svoj novac. Ne želimo da sve drugi odlučuju umjesto nas", stoji u zaključku Izvješća. Istraživanje je obuhvatilo 88 mladih odraslih osoba s intelektualnim teškoćama koje su imale tu sreću da danas žive u svojim domovima, odnosno malim zajednicama koje imaju organiziranu službu podrške, ali ih je većina prije toga živjela u domovima.
Vrlo su se negativno izrazili prema tradicionalnom i još neiskorijenjenom običaju da ih se smješta u institucije u kojima se nerijetko krše njihova ljudska prava.
"Vikali su na mene, tukli, morali smo ići na spavanje po naređenju, nisu me puštali van…", neka su od negativnih iskustava o prijašnjem životu u domu koja navode ispitanici.
Manje od 200 osoba s intelektualnim teškoćama danas u Hrvatskoj živi u zajednicama koje imaju organiziranu službu podrške, odnosno osobe koje im pomažu da vode uglavnom samostalan život.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj gotovo 13.000 osoba s intelektualnim teškoćama, od čega njih trećina živi u stacionarnim domovima socijalne skrbi, a dvije trećine u obitelji koristeći neko od prava iz sustava socijalne skrbi.
"Ispitanici su nam jasno rekli kako žele da se prema njima odnosi – jednako kao i prema svima ostalima, da im se omogući normalan svakodnevni život, a ne izoliranost u stacionarima", kazala je Moreen Piggot, dopredsjednica europske udruge Inclusion Europe, koja je i financirala istraživanje.
Kao najozbiljnija pravna prepreka za ostvarivanje osnovnih prava navedeno je sudsko lišavanje poslovne sposobnosti osoba s intelektualnim teškoćama.
Za njih to često znači nemogućnost sklapanja braka, zaposlenja, ne smiju sami odlučiti gdje i s kim će živjeti, kako će raspolagati svojim novcem.
Traže od Vlade i Sabora da zaustave "lišavanje poslovne sposobnosti", jer time gube pravo odlučivanja o sebi i svom životu".
