ZAGREB – Ako se hitno ne poduzmu mjere koje će omogućiti ubrzanje i skraćenje trajanja sudskih postupaka Hrvatska će biti država bez budućnosti, ocijenjeno je na okruglom stolu "Dugotrajnost sudskih postupaka i kršenje ljudskih prava u RH" koji je danas u Novinarskom domu organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Ističući kako je svjesna da u Hrvatskoj sudski postupci dugo traju, ministrica pravosuđa Ana Lovrin rekla je kako je nužno da se trajanje postupaka svede na razumni rok od oko tri godine.
Problem dugotrajnosti sudskih postupaka, po njezinu mišljenju, kumulirao se desetljećima, ali posljednje dvije godine bilježi se značajno smanjenje broja zaostataka. Tako se sa nekadašnjih 1,6 milijuna zaostataka danas smanjio na nešto više od milijun, a taj se trend nastavlja.
Ona očekuje kako će se Hrvatska u potpunosti riješiti zaostataka a nizom mjera, među kojima su zabrana zloupotrebe procesnih instrumenata, edukacija sudaca i inzistiranje na dosljednoj primjeni svega što sucu stoji na raspolaganju, suđenja će biti svedena na razumni rok.
Izmjenom odvjetničkih tarifa također se može postići da postupci kraće traju, rekla je Lovrin. Podsjetila je da Hrvatska ima 256 sudova i 1.924 suca, a godišnje 2,6 milijuna predmeta dođe na sudove.
SDP-ova saborska zastupnica i nekadašnja ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović priljev od 2,6 milijuna predmeta godišnje drži znakovitim s obzirom da je, kako je istaknula, do nedavno taj broj bio 1,6 milijuna.
Po tome svaki drugi čovjek ima po jedan predmet pred sudom, što znači da u državi ništa ne funkcionira, rekla je Antičević-Marinović dodajući kako je nemoguće provesti reformu pravosuđa bez istinske reforme uprave.
Uzroke dugotrajnosti sudskih postupaka predsjednik udruge Juris Protecta Zlatko Zeljko vidi i u odvjetničkim tarifama. U Hrvatskoj je, kako je rekao, prosječna naknada za odvjetničke usluge kod imovinsko-pravnih sporova i do 10 puta veća nego u Njemačkoj.
Po riječima koordinatorice pravne službe SSSH-a Sunčice Benović, 70 posto radnih sporova vodi se zbog neisplate plaća, otpremnina i sličnog, a 30 posto zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu. Sindikalci u tom smislu predlažu osnivanje posebnih odjela za radne sporove na redovitim sudovima.
